Budućnost Europe i cijeloga svijeta ovisi o zdravom planetu, no čovjek ga trenutačno svojim neodrživim djelovanjem nepovratno uništava. Kako bi Europska unija pridonijela pozitivnim promjenama, formirana je strategija Europskog zelenog plana s ciljem postizanja klimatski neutralnog kontinenta do 2050. godine.

Strategijom će Unija pokrenuti temeljitu transformaciju društva i gospodarstva zemalja članica, a ona će ujedno biti i glavni mehanizam oporavka od krize uzrokovane bolešću COVID-19. Na taj će način EU iskoristiti svoje znanje i povijesni trenutak izazvan pandemijom kako bismo unaprijedili društvo modernim zelenim tehnologijama koje će doprinijeti rastu i konkurentnosti gospodarstva zemalja članica, ali prije svega očuvati planet za naraštaje koji dolaze. Glavna karakteristika strategije je promjena paradigme funkcioniranja gospodarstva Unije – od modela koji uzima od planeta, narušavaju i naše zdravlje i osnovne uvjete za život, prema održivom i socijalno pravednom modelu koji ih štiti i obnavlja. Strategija sada obuhvaća cijeli spektar europskih politika koje će koordiniranim međudjelovanjem jamčiti postizanje klimatske neutralnosti i sprječavanje gubitka prirode. Države članice tako će sudjelovati u koordiniranim zelenim transformacijama politika usmjerenih na klimu, okoliš, zaštitu prirode, energetiku, promet, industriju, ribarstvo, poljoprivredu i održivo financiranje.

U procesu transformacije ključnu ulogu imat će europska industrija koja bi trebala postati pokretačem i katalizatorom promjena, inovacija i rasta. S obzirom na to da neke od članica uvelike ovise o industriji vezanoj uz fosilna goriva ili visoke emisije ugljika, postizanje ciljeva neće biti jednak izazov za sve. Stoga, kako bi se pružila podrška regijama koje će biti najviše pogođene promjenama, uspostavljen je Fond za pravednu tranziciju kojim bi se od 2021. do 2027. mobiliziralo najmanje 100 milijardi eura. Bit će namijenjeni prekvalifikaciji građana zaposlenih u industrijama štetnim za okoliš, poduzećima kako bi ih se financijskim potporama za istraživanja i inovacije potaknulo na prelazak na niskougljične tehnologije te državama i regijama za zelena radna mjesta, održivi javni prijevoz, digitalnu povezanost i infrastrukturu za čistu energiju. Uz gospodarsku transformaciju, poseban fokus strategije stavljen je na zaštitu i obnovu ekosustava koji su ključni za naše blagostanje i stabilizaciju klime, te o kojima ovisi polovica svjetske ekonomije. Proširenom zaštitom prirode, pošumljavanjem, ekološkim pristupima u poljoprivredi i smanjenjem upotrebe pesticida, jačat će se i obnavljati narušeni ekosustavi u Europi, ali i unaprijediti održivost prehrambenog sustava. S ciljem klimatske neutralnosti, strategijom „Od polja do stola“ osigurat će se proizvodnja cjenovno pristupačnih i hranjivih namirnica u skladu s prirodom. Posebnom pažnjom usmjerenom na promicanje zdrave prehrane, održiviju potrošnju hrane i manje bacanje hrane te povećanjem dobrobiti životinja i suzbijanjem prijevara povezanih s prehrambenom industrijom pridonijet će se konkurentnosti poljoprivrede EU-a na svjetskoj razini, razvoju održivog prehrambenog sustava, ali i dugoročno zaštititi prirode. Provedba Europskog zelenog plana golem je izazov i uključivat će sve razine društva – zakonodavce, poslovni sektor, civilno društvo i građane. No istovremeno golema je prilika za pravedniju, zdraviju i održiviju budućnost. Iskoristimo je!

Sadržaj omogućilo Predstavništvo Europske komisije