Prilikom preuzimanja predsjedanja Vijećem EU-a, Vlada Republike Hrvatske je, pod sloganom „Snažna Europa u svijetu izazova“, kao jednu od agendi najavila digitalizaciju. Malo tko je slutio da će se cijeli Stari kontinent uistinu pronaći u dotad neviđenim izazovima u borbi protiv koronavirusa, a Hrvatska u svega nekoliko dana digitalizirati brojne usluge države te, između ostalog, prebaciti obrazovanje djece i mladih na Internet platforme. Pokazalo se točnim, kao što godinama već upozoravaju iz ICT sektora, da samo digitalna transformacija čitavog društva može spasiti gospodarstvo.

Papiri stvar prošlosti

„Od 2013. godine upozoravamo kako bi jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj mogao i trebao biti IT koji je i sada uslijed izvanredne situacije uzrokovane koronavirusom omogućio zaposlenicima stotinama tisuća poslovnih subjekata u Hrvatskoj da nesmetano nastave raditi iz sigurnosti svoga doma. Struka godinama govori, pa i mi među njima, kako na tržištu postoji čitav dijapazon usluga koje mijenjaju zastarjele, skupe poslovne procese, koji uobičajeno podrazumijevaju velike količine papira i fizičku dostavu dokumenata, što iznimno produžuje jednostavne radnje kao što su slanje i zaprimanje računa. Više od 90.000 korisnika servisa Moj-eRačun u potpunosti je moglo dislocirano raditi jer većina, posebice ovi koji su s nama otpočetka, uz eRačun traže i prihvaćaju i druge eDokumente jer su prepoznali sav benefit bespapirnog poslovanja“, pojašnjava Marko Emer, predsjednik Uprave servisa Moj-eRačun.

Ovaj informacijski posrednik je prvi na tržištu uveo i druge knjigovodstvene isprave u digitalnom obliku, a sad ih, poput eRačuna, uvrštavaju u ERP i računovodstvene programe iz Moj-eRačun mreže.

„S integracijama u Moj-eRačun mrežu započeli smo još 2013. godine s ciljem da svaki korisnik bilo kojeg ERP-a i računovodstvenog programa u Hrvatskoj može slati eRačune iz računala u računalo pri tom eliminirajući sve suvišne procese: ispisivanje, slanje, pretipkavanje i spremanje računa u registratore. No, kako računi čine samo četvrtinu dokumentacije koja prolazi kroz računovodstvo, paralelno smo razvili i druge eDokumente. Prvo smo tržištu ponudili eOdobrenje koje je cijeli proces odobravanja, umjesto prosječnog trajanja više od 20 dana, smanjilo na tek nekoliko sati“ pojašnjava Josip Kovačec“, član Uprave servisa Moj-eRačun.

Kako dodaje, praksa kod papirnatih odobrenja je da se potpisani dokumenti moraju vratiti pošiljatelju poštanskim putem, no vrlo često primatelji, nakon što su , primjerice, izmijenili pretporez, zaborave vratiti dokument pošiljatelju ili s time poprilično kasne.

„Kod eOdobrenja proces davanja suglasnosti putem servisa Moj-eRačun traje nekoliko minuta, zbog čega obje strane istovremeno mogu izmijeniti knjiženja. eOdobrenje posebice je zaživjelo u tvrtkama koje imaju robno knjigovodstvo gdje su izmjene česte, jednako kao i ePrimka te eOtpremnica“, ističe Kovačec.

Usluga dostupna svima

Moj-eRačun mreža danas broji više od 300 ERP i računovodstvenih programa čiji korisnici šalju i zaprimaju eRačune iz programa u program putem servisa Moj-eRačun, a uskoro će posredstvom istog informacijskog posrednika, u svojim ERP rješenjima moći koristiti i druge eDokumente. Uz već navedena eOdobrenja, ePrimku, eOtpremnicu, tu su i eNarudžbenica, eIOS i eOpomena.

“Ove usluge već su dostupne na servisu, no kako smo još od 2014. htjeli postići to da eRačun bude dostupan obrtima, mikro, malim i srednjim tvrtkama koje nisu bile u mogućnosti ulagati u vlastite softvere za eRačune, s ciljem da kroz digitalizaciju postanu konkurentniji na tržištu, tako im danas dovodimo sva ta rješenja za unaprjeđenje njihovog poslovanja u računovodstveni program koji već koriste. eRačun je i u javnoj nabavi bio tek prvi element koji je digitaliziran, no plan je da se cijeli postupak digitalizira, što znači da će upravo dokumenti koje smo razvili i koji će se nalaziti u programima integratora Moj-eRačun mreže, biti obavezni eDokumenti u tim postupcima“, naglašava Emer.

„Prednost eDokumenata naspram onih u papirnatom obliku nije samo u automatizaciji i ubrzavanju procesa, što samo po sebi generira uštede, već i u njihovu arhiviranju jer se čuvaju u eArhivu u digitalnom obliku“, pojašnjava Saša Stanković, projekt menadžer servisa Moj-eRačun.

Kojim tempom će se dodatni set dokumenata pronaći u ERP i računovodstvenim programima, ovisi o samim proizvođačima softvera koliko su brzo u stanju odgovoriti na potrebe tržišta.

Osigurati likvidnost

„Započeto je postavljanje eDokumenata u rješenja koja imaju najveći broj korisnika jer su korisnici tražili cijelu uslugu unutar svog računovodstvenog programa. Kojim tempom će ostali integratori pokrenuti te procese, teško je precizirati jer to ovisi koliko su spremni dati dodanu vrijednost svojim korisnicima. Oni koji to neće moći pratiti, vjerojatno će zaostati u utrci s konkurencijom. Vjerujemo kako će u sljedećih godinu dana cijela Moj-eRačun mreža imati ugrađen dodatni set eDokumenata jer samo tako možemo osigurati likvidnost tvrtkama u izazovnim vremenima koja nas očekuju“, zaključuje Josip Kovačec.

Sadržaj omogućio Moj-eRačun