Posrnuli su ili otežano posluju mnogi mikro, mali i srednji poduzetnici koji su do jučer bili zamašnjak rasta i temelj su hrvatskog gospodarstva. Velike kompanije suočene su sa značajnim padom potražnje i potrošnje svojih proizvoda i usluga. Potrošači osjećaju neizvjesnost i pesimizam, kupuju rjeđe i manje, a došlo je i do promjena u ponašanju potrošača i njihovim navikama, koje će se trajno zadržati.

Razmišljanja su to Alen Fontana, direktora Dukata koji se pridružio velikoj kampanji “Budite heroji koje Hrvatska treba” koju je pokrenula Styria Media Group. U njoj pitamo čelnike najvećih tvrtki u Hrvatskoj što možemo napraviti kako bi se očuvao što veći dio gospodarstva, a time i radna mjesta ljudi te sigurnost njihovih obitelji.

Fontana nastavlja:

– Turistička sezona neće donijeti planirane prihode, pri čemu treba istaknuti kako će se podbačaj sezone negativno reflektirati, ne samo na turizam i povezane grane, već i primjerice na domaću prehrambenu i mliječnu industriju koje su izrazito sezonalne. Zbog svega navedenog potrebno je razumijevanje države za probleme svih grana gospodarstva, rasterećivanje i aktivno poticanje gospodarstva te otvoren dijalog i pronalazak dugoročnih rješenja.

Na pitanje, je li ovo vrijeme za osvještavanje da kupujući hrvatsko i od kompanija koje zapošljavaju radnike u Hrvatskoj, tu plaćaju poreze i doprinose, izravno pridonosimo očuvanju lokalnog gospodarstva, Fontana odgovara:

– Svakako, no ističem kako podržavanje tvrtki koje zapošljavaju, plaćaju poreze i doprinose u Hrvatskoj, ali i odgovorno posluju u zajednici, uvijek treba biti pravilo, a ne samo u periodu kriza i stezanja gospodarstva. Odabirom domaćih proizvoda izravno štitimo radna mjesta, pomažemo svojoj i drugim obiteljima, razvijamo domaće gospodarstvo, osiguravamo sadašnje i buduće mirovine te prosperitet budućih naraštaja, a ponajprije budućnost našoj djeci.

Mliječna industrija treba podršku maloprodaje

Hrvatska je tržište gdje mnoge članice EU, ali i zemlje izvan EU, uspješno plasiraju svoje tržišne viškove kroz maloprodaju, nerijetko i po dampinškim cijenama, zato ističe Fontana, domaća prehrambena i mliječna industrija, uz podršku potrošača, treba i podršku maloprodajnih lanaca ali i države. Apsolutno se slaže da sada treba raditi na povećanju poljoprivredne proizvodnje i u ovoj krizi iskoristiti priliku da se ojača domaća prehrambena industrija

– Pandemija COVID-19  globalno je podigla svijest o važnosti poljoprivrede i prehrambene industrije za gospodarstvo i sigurnost zemlje. Vjerujemo kako će i Hrvatska zahvaljujući ovoj krizi osvijestiti problem vlastite nedostatnosti poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane. Hrvatska danas vlastitom proizvodnjom sirovog mlijeka za daljnju preradu zadovoljava manje od 50% svojih potreba stoga će buduće mjere Vlade, i izvan ovih kriznih vremena, morati biti usmjerene na revitalizaciju mljekarskog i uopće poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj – kaže Fontana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELLUvođenjem naknade od 50 lipa za ambalažu mljekarskoj industriji, bit će veliki udarac za domaću proizvodnju mlijeka, smatra Fontana

Naš sugovornik osvrnuo se i na uvođenje povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode, famoznih 50 lipa koje odavno plaćamo na drugu ambalažu. Na pitanje, je li sad trenutak da se preispita uvođenje ove naknade na mljekarstvo, kaže:
– Zaštita okoliša treba biti prioritet Vlade, svih poslovnih subjekata i potrošača u Hrvatskoj, no ne nužno kroz restriktivne metode i uvođenje novih parafiskalnih nameta, a posebno ne u trenutku kada gospodarstvo traži rasterećenja i poticaje. Mliječna industrija je svjesna nužnosti selektiranja i oporabe plastične ambalaže, spremna je ulagati u unapređenje ambalaže i kontinuiranu edukaciju potrošača, što smo svojedobno ponudili Ministarstvu zaštite okoliša i energetike. Uvođenje povratne naknade neupitno će dovesti do poskupljenja osnovnih živežnih namirnica što je nedopustivo s obzirom na okolnosti u kojima živimo i radimo. Osim toga, uvođenje povratne naknade istovremeno je pogodovanje rastu uvoza i dampinga, posebno u kategoriji svježeg mlijeka.

Fontana kaže i to da će, ako Vlada ustraje na ovoj odluci, Hrvatska biti  jedina zemlja u EU koja će vlastiti mljekarski sustav i potrošače opteretiti ovakvim parafiskalnim nametom te će dovesti do nepovratnog urušavanja domaćeg mljekarskog sektora.

Potrošač voli domaće i kvalitetno, kaže naš sugovornik, no potrošač nerijetko bira najpovoljnije, posebno u vrijeme rastuće gospodarske krize. Ukazuje da je „najpovoljnije“ često je europski višak po dampinškoj cijeni i ujedno rastući problem domaće prehrambene industrije ali i hrvatskog gospodarstva.

– To je problem koji traži razumijevanje i podršku od strane ključnih dionika – potrošača, maloprodajnih lanaca i države, posebno u kontekstu nepoštenih trgovačkih praksi, najavljenog uvođenja povratne naknade na mlijeko i mliječne proizvode te oporezivanja mliječnih proizvoda jednom od najviših stopa PDV-a u EU. Tako smo, primjerice, jedina zemlja u Jugoistočnoj Europi koja ima stopu PDV-a na jogurt od 25 posto – kaže naš sugovornik.