Priprema se izvozna ekspanzija brendova na bazi pčelinjeg otrova, ujedno nova razvojna faza poslovanja zagrebačkog poduzetnika Tvrtka Matijevića. Ovaj mladi agronom, vlasnik OPG-a i tvrtke Bee Leonitus, zaslužan je za inovativnu tehnologiju u proizvodnji pčelinjeg otrova. Povezao je 100-tinjak pčelara i danas je u samom vrhu europskih proizvođača i po količinama i kvaliteti.

Planira se i svjetski izlazak

Uza sve to, u suradnji s hrvatskom kozmetičkom tvrtkom u čijim se pogonima od 2021. proizvode jedinstvene kreme na bazi pčelinjeg otrova, Matijević će uskoro opskrbljivati švedske beauty salone, njemačke fitness centre te austrijske i njemačke drogerije. Uz puno truda i u Hrvatskoj mogu se postići čuda – naime, ovo je tek početak što se EU tiče, a planovi se izgleda kroje i za svjetsko tržište. “Kroz mjesec dana kreće izvoz nešto više od tisuću krema za Stockholm, gdje naš partner ima 16 beauty salona, a odlučio je preuzeti distribuciju na švedskom tržištu. Zbog izvoza u Njemačku dogovorena je suradnja s njemačkom tvrtkom koja ima oko 900 fitness centara. Posebno ih je privukla krema protiv bolova za sportaše, no interes iskazuje i njemački Müller. Austrijski partner kreće s marketingom, pa očekujemo prvu narudžbu 7000 krema koje će distribuirati drogerijskim lancima. Nakon početnog upoznavanja tržišta s proizvodom, planiraju vlastiti premium brend u suradnji sa mnom”, otkriva Matijević.

U svemu ovome je ključno što proizvodnja krema ostaje u Hrvatskoj. Matijević proizvodi pčelinji otrov, a kreme tvrtka koja ima potrebne sve licence za rad s takvim sirovinama. Usto ona ima i pogone koji su dostatni za proizvodnju do dva milijuna krema na bazi pčelinjeg otrova za potrebe europskog tržišta. Vrijednost tolikog izvoza je, doznajemo, oko 35 milijuna eura. “Kao no-name proizvod u prvoj godini donio je prihod od 2 milijuna kuna. Samo je pitanje vremena kad će se multiplicirati naši financijski pokazatelji”, objašnjava naš sugovornik ističući kao prednost proizvodnje to što se glavna sirovina za kreme nalazi u Hrvatskoj. K tome, ako se stvori potreba za većim količinama sirovine, uključit će se više pčelara, uglavnom mladih, koji su spremni sakupljati pčelinji otrov, a raspolažu s najmanje 50 košnica.

Koristi za sve

Kalkulacije za proizvodnju 2 milijuna krema već se rade te će po tome biti potrebno povezivanje s još oko 80 pčelara. Također, ako se stvori još veća potražnja za samom sirovinom, Matijević bi mogao uključiti između 400 i 700 pčelara. “U Hrvatskoj možemo proizvesti količinu od 100-tinjak kilograma što je baza za 10 milijuna krema”, iznosi Matijević. Međutim, tako brzi razvoj izgleda da neće biti moguć bez uključivanja hrvatskih institucija za podršku izlazku kvalitetnog i jedinstvenog proizvoda na tržišta svijeta, poput sudjelovanja na međunarodnim sajmovima. Strateškim pristupom kojim bi se ova biznis priča zaokružila na svjetskoj razini, kroz nekoliko godina, ostvarili bi se višestruki benefiti. U prvom redu tiču se održivosti pčelinjeg fonda, ali i u lošim pčelarskim pašnim godinama mogli bi osigurati pčelarima profit. Također, takav pristup osigurao bi i ostajanje ljudi u pčelarstvu te zapošljavanje novih ljudi u marketingu i distribuciji. Glavni je adut to što ovdašnji pčelinji otrov sadrži 70% proteina melitina, komponente koja ubija od stanica raka do HIV-a. Matijević kaže da se u drugim zemljama razina melitina kreće između 45 i 50%”. “Kad bismo imali mogućnost dobivanja nekih sredstava od države za marketing i za razvoj novih proizvoda, brzo bismo postali svjetski lider”, poručuje Matijević.