Na radost svih talentiranih, ambicioznih i proaktivnih studenata, projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista još jednu će godinu birati i nagrađivati najbolje projekte hrvatskih studenata s ciljem poticanja njihova lakšeg uključivanja u sustav nacionalne ekonomije.

Prethodnih godina na našu adresu pristiglo je mnoštvo prijava u kategorijama Izvorno hrvatsko, Inovativna Hrvatska te u posljednje dvije godine i u kategoriji Financijaš.

Vrijedne nagrade

U novoj sezoni projekta vrijednim će se nagradama i dalje nagraditi tri najbolja projekta, a svi finalisti imat će jedinstvenu priliku demonstriranja vlastitih znanja i sposobnosti zainteresiranim poslodavcima. Studentske projekte selektirat će i ocjenjivati stručni ocjenjivački sud.

S obzirom na to da je svaka od tri zadane teme iz vrlo različitih područja, stručni sud se formira sukladno kategoriji odnosno području stručnosti svakog pojedinog člana.

Stalan postav ocjenjivačkog suda činit će predstavnici partnera i Poslovnog dnevnika, a dio ocjenjivačkog suda koji će se mijenjati ovisno o zadanoj projektnoj temi bit će sastavljen od predstavnika resornih ministarstava, sveučilišnih nastavnika te strukovnih institucija. Hrvatska pamet Hrvatskoj je društveno odgovoran projekt Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika na kojem se natječu studentski razvojni projekti.

Cilj natjecanja jest prezentirati ideje, znanja i sposobnosti hrvatskih studenata pretočene u konkretne projekte vezane uz tri osnovna tematska smjera nacionalne razvojne strategije. Također, projektom se želi potaknuti šira društvena rasprava o problemu nezaposlenosti mladih te konsenzusom postići najbolje rješenje za ublažavanje tog negativnog trenda.

Organizatori projekta Večernji list i Poslovni dnevnik uz vrijednu podršku partnera žele potaknuti rješavanje problema odlaska mladih obrazovanih ljudi iz Hrvatske.

Zahvaljujući svojim jedinstvenim medijskim platformama, cilj organizatora jest biti inicijator zajedničkog djelovanja svih segmenata društva, te potaknuti suradnju poslovne, akademske i političke javnosti na stvaranju uvjeta za ostanak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj s jedne strane, ali i uključiti mlade, visokoobrazovane građane u proces promišljanja smjera budućeg razvoja Hrvatske.

“Prošlo je šest godina, a na našu adresu godišnje pristigne oko 200 projekata koje su raspisali naši vrijedni studenti. To je negdje oko 1200 projekata do sada, ali onih projekata koji su pokazatelj da živimo u državi koja ima vrijedne, pametne i obrazovane ljude kojima se prilika mora pružiti.

Mi mladost moramo zadržati u Hrvatskoj, ne zbog nekog patriotizma, već zato što znamo da mladima nigdje neće biti bolje. To je poruka koju Poslovni dnevnik i Večernji list pokušavaju poslati već 6 godina, a ovi mladi ljudi nam ulijevaju novu dozu optimizma. Oni raspisuju projekte kojih se ne bi posramio ni ozbiljniji poslodavac”, rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Dati mladima priliku

Ovaj projekt okrenut je mladima, onima koji ostavljaju trag da se nešto može napraviti u Hrvatskoj, a kako ističe Nišević, posebno važno ih je motivirati danas kada su odlasci mladih postali učestaliji. Poslovni dnevnik prepoznao je tu problematiku, odlučio se okrenuti mladim ljudima i pokazati im kako i tu mogu napraviti biznis.

Da je projekt od svojih početaka bio dobra podloga za budući profesionalni razvoj mladih ljudi s velikim potencijalom svjedoče i primjeri studenata koji su svojevremeno u sklopu Hrvatska pamet Hrvatskoj osvajali nagrade, a danas se njihovi proizvodi mogu pronaći u svim dijelovima Hrvatske, ali i svijeta. Naime, pobjeda i nagrada na projektu 2015. jedna je od prvih koju je poznati hrvatski inovator Ivan Mrvoš osvojio za svoj projekt pametnih klupa za koje danas svi znamo.

Mlade je potrebno osluškivati, a samo osluškivanjem njihovih potreba i davanjem prostora za njihov rast možemo ih i zadržati u Hrvatskoj. Ispred Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade na završnici šeste godine projekta obratila se mladima i državna tajnica Željka Josić, a kako je tada rekla, mladi su osnova našeg gospodarskog razvoja i osnova intelektualna i produktivna vrijednost naše države.

“Studenti su ovdje pokazali koliko vrijede i kako se obrazovanje zaista isplati. Ovo nam otvara vrata u novu budućnost, tako da shvaćamo kako potrebe mladih ljudi moramo kontinuirano osluškivati. Mi smo mladi ured i otvorili smo vrata prema mladima, slušamo njihove potrebe kako bi stvorili pozitivno okruženje za njih i kako bi oni svoje znanje ostavili ovdje. Doista, ne mora biti nužno loše ako odu van i provedu određene godine izvan Hrvatske te se sa znanjem usvojenim izvan granica države vrate u Hrvatsku. To znači da su mladi ljudi prepoznali Hrvatsku kao mjesto u koje se treba vratiti”, objasnila je tada Josić.

Mladi koji su se prošle godine istaknuli i krenuli Mrvoševim stopama bili su i predstavnici projekata Pametni investitor, Meliorem i Sve će biti dobro.

Pametni investitor odnio je pobjedu u kategoriji Financijaš, a iza njega se našao interdisciplinaran tim kojeg čine Dino Šarlija i Filip Jukić.

“Mlade ja važno poticati na učenje o financijama, a smatram da podrška ovakvim projektima mladima pruža mogućnost da već kao studenti steknu neke navike koje će im koristiti kasnije u realnom životu i stvarnim poslovnim situacijama.

Ono ništa manje bitno je što i sudjelovanjem u ovakvim projektima mlade možemo motivirati da ostanu u Hrvatskoj. Sudjelovanje u ovakvim projektima za studente je iznimno korisno, omogućuje im odmak od uobičajene rutine predavanja i ispita. Ovo mladima daje mogućnost da se oprobaju u nešto drugačijim situacijama i dobiju povratnu informaciju od ljudi koji već jesu u stvarnom poslovnom svijetu”, rekao je član Uprave AZ Mirovinskih fondova Slaven Bošnjak.

U kategoriji Inovativna Hrvatska zasjala je Ana Lerotić. Njene hibridne tačke dokaz su toga da i ekonomisti mogu razmišljati u smjeru STEM-a te da postavljanje granice nije opcija.

Napravili prvi korak

“S obzirom na to da znamo kako u Hrvatskoj, upravo na tragu mog projekta, postoji jedan od najvećih proizvođača hibridnih vozila koji je upravo i počeo u Hrvatskoj, smatram da budućnosti ovdje sigurno ima. Potreban je dobar sustav i poticaj društva kako bi se ta ideja mogla i ostvariti”, objašnjava Ana Lerotić, studentica treće godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kategorije Izvorno hrvatsko pokazala je da su mladi uvijek brifirani informacijama, a to dokazuje i pobjednica Maja Krištafor. Njen proizvod Sve će biti dobro ponudio je dodanu vrijednost u destigmatizaciji mentalnog zdravlja.

“Posebno mi je drago da ću u to uključiti i domaće poduzetnike, primjerice drvena celuloza za ambalažu naše kutije proizvodila bi se u Fužinama, sjeme je od lokalnih OPG-ova, a cijela proizvodnja bi bila u Tvornica olovaka Zagreb. Osim domaćeg tržišta, vjerujem da je s ovim projektom moguć izlazak i na strana tržišta”, poručila je Krištafor.

Od ideje do realizacije dug je put, no studenti koji su sudjelovali na projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj napravili su prvi korak. Dovoljno velik da bi znali što trebaju dalje. Početi je ionako uvijek bilo najvažnije.