Tržište maloprodaje hrane u našoj zemlji izravno ovisi o nekoliko faktora koji oblikuju/utječu na osobnu potrošnju stanovništva: Poreznoj politici Vlade te rezultatima zemlje u smislu rasta BDP-a, geopolitičkom kontekstu okruženja u svijetu i EU, rezultatima top 10 malotrgovaca kao 'opinion leadera' u industriji maloprodaje hrane, posebice najvećih kao što su Lidl Schwarz grupacija i Agrokorova maloprodaja i na kraju – trendovima u turističkoj industriji.

Porezna politika Vlade pokušava pozitivno utjecati na dostupnost proizvoda prosječnom kupcu, kao i na ukupno porezno opterećenje koje poslodavci moraju ispuniti prema općoj državi i lokalnim upravama. Već krajem 2018. poslodavci, ako ocijene da u projiciranom rezultatu "ima mjesta" za 13. plaću ili veću božićnicu, mogu značajno pozitivno potaknuti ukupnu potrošnju od koje je cca. 40% u biti potrošnja u maloprodaji hrane.

Nadalje, smanjenje PDV-a za velik dio kategorija u prehrani vjerojatno će se odraziti na ukupnu razinu cijena i konkurentnost domaćeg voća i povrća, mesa itd., što će pozitivno utjecati na cijeli distribucijski tijek i rezultate kapitalno domaćih proizvođača te trgovaca hrane. Promjena zakonodavstva, manji doprinosi na plaću te uključivanje studenata i umirovljenika, kao i više radnih dozvola za strance presudni su za pronalaženje radnika u svim dijelovima distribucijskoga tijeka (od sezonskih radnika, do vozača i blagajnika/ca) kako prodajna mjesta ne bi bila zatvarana ili uopće se ne otvorila tijekom turističke sezone i ostalih vršnih opterećenja u trgovini.

Geopolitika kao 'okidač' za povećanu ili smanjenu potrošnju u 2019. može biti problematična u slučaju 'paničnog' i nedefiniranog Brexita, koji bi mogao biti izazov za cijelu EU, odnosno 'okidač' za neku novu gospodarsku krizu u cijeloj EU.  Sličan potencijal imaju i migrantska kriza i prijepori grupa članica EU oko modaliteta rješavanja tog izazova, te potencijalna kriza kapitalno talijanskih banaka koje djeluju i u našoj zemlji.

Za nadati se da  geopolitički kontekst i makroekonomija neće naštetiti spremnosti potrošača za daljnji kontinuirani rast potrošnje, ali i bitnog čimbenika rasta prihoda i profitabilnosti-turističke sezone 2019. Vodeći trgovci u maloprodaji hrane u RH (Konzum, Lidl, Kaufland, Plodine, Tommy, Spar,te članice Ultra gros i NTL grupacija, na čelu sa Lonijom Kutina i grupacijom okupljenom oko Metss-a Čakovec), u 2018. će zabilježiti izvrsne rezultate, zbog nekoliko faktora: organskog rasta prodaje koji dolazi iz povećane potrošnje stanovništva, solidnih rezultata turističke sezone, širenja prodajne mreže te smanjenog uvoza i manipulacije vlastitih robnih marki u Konzumu te njegovog većeg fokusa na EBITDA maržu u odnosu na rast prodaje te CAPEX širenje prodajne mreže.

Od Konzuma očekujem da završi vlasničku konsolidaciju i napravi kvalitetan plan rasta prihoda i CAPEX-a, a od Spara da u potpunosti integrira ex Billa dućane i konačno 'savlada' poslovanje u manjem formatu trgovina kao i logističke izazove tijekom sezone. Zanimljivo će biti promatrati i na koji način Studenac Omiš, jedna od viđenijih NTL članica, a sada u vlasništvu poljskoga fonda Enterprise Investments, nastavlja djelovati u odnosu na stanje prije akvizicije, te hoće li taj fond zaključiti daljnje investicije u hrvatsku maloprodaju hrane (očekujem novu u sljedeće 2-3 godine).