U prvoj polovici 2019. godine globalni rast BDP-a nastavit će usporavati, čime će se produljiti usporavanje započelo već ove godine. Gospodarstvo SAD-a usporit će u odnosu na godinu ranije kako budu jenjavali učinci poreznih olakšica iz prethodne godine.  Nedavno slabljenje u Europi, a osobito u Njemačkoj, će ubrzati te utjecati na hrvatske izvoznike. Tržišta u nastajanju i dalje će slabjeti zbog relativno snažnog dolara i niskih cijena roba.

U nekom trenutku situacija će se stabilizirati, vjerojatno u trećem tromjesečju 2019. godine. Kina će i dalje bilježiti usporavanje gospodarstva. Čak i mogući dogovor oko trgovinskih tarifa, koji bi u kratkom roku mogao donijeti optimizam, neće biti dovoljan da otkloni probleme nastale visokom razinom korporativnog zaduživanja.  Za to će ipak biti potrebno trajnije restrukturiranje. Cijene roba (industrijski metali, nafta) ostat će na aktualnim niskim razinama zbog smanjene potražnje u Kini, iako bi trebalo doći do određenog oporavka u odnosu na trenutne razine.

Neće doći do očekivanih inflacijskih trendova – pad cijena sirove nafte od 32 posto te pad cijena benzina od 36 posto od početka listopada osjetit će se na gospodarstvu u vidu deflacije. Slijedom navedenih trendova (usporavanje rasta, niža inflacija) iduće godine neće doći do očekivanih povišenja kamatnih stopa. Nakon početnog izazivanja rasta kratkoročnih stopa od strane središnjih banaka, kamatne stope će se stabilizirati ili revidirati nadolje. 

Sektori koji su ostvarili visoki rast, poput tehnološkog, koji su u zadnjih godinu dana postigli visoku vrijednost, nastavit će s padom na razumnije povijesne razine, uz velike korekcije cijena vrijednosnica poznatih tehnoloških lidera (Facebook, Apple, Netflix, Google, itd.).  Ovo će se osjetiti na manjim vrednovanjima u spajanjima i akvizicijama u privatnom sektoru, te kod tehnoloških startup kompanija.

Neki od ovih trendova se već vide u Hrvatskoj, kao nedavno najavljene procjene za usporeni rast BDP-a, izazvan  usporavanjem industrijske proizvodnje, turizma i izvoza, kao i usporavanjem maloprodaje. Navedeno je i očekivano, s obzirom na to da se usporava rast gospodarstva našeg najvećeg vanjskotrgovinskog partnera, Europske unije. Ipak, Hrvatska ekonomija nije toliko direktno povezana s nekim industrijama koje će u sljedećem razdoblju vjerojatno imati veće probleme, kao npr. automobilska industrija. U tome će naši susjedi Mađari i Slovaci imati puno više brige. No, sporiji rast je ipak rast, ali s njime se javlja jedan novi trend kojeg ne treba zanemariti, naročito ako je u skladu s regionalnim i svjetskim trendovima.