Na prvi pogled ohrabrili su najnoviji podaci analitičke kuće Bisnode o odnosu novoosnovanih i ugašenih poduzeća u Hrvatskoj, jer ih je u prva tri kvartala ove godine bilo dvaput više pokrenuto nego što ih je bilo ugašeno. Premda se u krizi hvatamo za svaku pozitivnu statističku naznaku ozdravljenja, optimizam pada već kada se podaci usporede s lanjskim Bisnodeovim devetomjesečnim izviješćem o osnivanju i gašenju tvrtki. Lani je, naime, u devet mjeseci pokrenuto novih 9651 tvrtki, a ove godine taj je broj slabiji, osnovano ih je 9526.

Spori razvoj
Važnija promjena u odnosu na lani bilježi se, pak, kod broja ugašenih poduzeća, koji je čak prepolovljen u odnosu na situaciju u lanjskih devet mjeseci. Nestalo je u ovoj godini 4537 tvrtki, dok je ta brojka lani bila iznenadila u odnosu na ranije trendove odskočivši na čak 9513. Međutim, ekonomisti i o kretanjima u gašenju tvrtki imaju drukčije poglede i ne vide i to, posebice u nešto dugoročnijem kontekstu, kao nužan znakom ozdravljenja, već štoviše, potvrdom sporog poduzetničkog razvoja.  Usporede li se pokazatelji iz ove kategorije unatrag dva i pol desetljeća koliko Hrvatska prolazi tranziciju iz regulirane u tržišnu ekonomiju, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb idalje je zabrinut slikom koja se, kaže, bitno ne mijenja.

Ukratko, premalo se u Hrvatskoj novih tvrtki osniva, ali se i premalo onih koje nemaju opstanka gasi. I kao najmlađa članica Europske unije Hrvatska je idalje po njemu posve atipična jer ima kretanja karakteristična za stare članice sa zrelim tržišnim ekonomijama, a ne za mlađe koje su kroz otvaranje tržišta bilježile ekspanziju poduzetništva. Podaci o demografiji poduzetništva pokazuju kako su u Hrvatskoj  poduzeća stara, malo novih nastaje i sporo nestaju. Stope otvaranja i zatvaranja poduzeća u Hrvatskoj ispod su onih koje bilježi većina članica, odnosno na razini su kretanja kakve imaju starije i razvijene članice poput Njemačke, Italije ili Francuske, a ne kao u propulzivnim gospodarstvima poput Poljske, Latvije ili Mađarske.

"U Hrvatskoj nema poduzetničkih aktivnosti u mjeri kojoj je to realno očekivati. Statistika pokazuje zapravo zamrznutu sliku, jer rađa se malo novih poduzeća, dok s druge strane i dalje u javnosti dominira strah od gašenja poduzeća, koji je godinama pothranjivala i sama država raznim mjerama spašavanja i usporavanja zatvaranja neuspjelih tvrtki", ocjenjuje Lovrinčević. Posljednjim se takvim modelom produljavanja neizvijesnosti za one koji trebaju propasti po njegovu mišljenju pokazuju predstečajne nagodbe vjerovnika, koje su u praksi svedene uglavnom na restrukturiranje bilance, a ne, kako je i prvotno zamišljeno, i vlasničke i upravljačke promjene. 

Uspavana industrija
Slaba točka hrvatskog poduzetništva, što potvrđuju i Bisnodeovi podaci, izostanak je većih promjena u proizvodnim djelatnostima, posebice u onima koja su regulirana i s dugogodišnjom dominacijom velikih tvrtki, poput Agrokora i još nekoliko "igrača" u proizvodnji hrane i pića ili TDR-a u proizvodnji duhana. Najviše je i u prva tri kvartala ove godine novih poduzeća niknulo u sektoru trgovine, njih 2145, dok je prerađivačka industrija tek peti gospodarski sektor po broju novih poduzeća. Više nego u industrijskog proizvodnji osnivala su se tvrtke u hoteljerstvu i ugostiteljstvu (1444), sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (1215), te građevinarstvu (1006), dok je u prerađivačkoj industriji otvoreno novih 881 poduzeća. Istina, u usporedbi s prethodnim razdobljem, zaustavljen je pad broja novoosnovanih tvrtki u građevini i prerađivačkoj industriji, dva krizom najviše pogođena sektora. Rast novih tvrtki idalje se bilježi u području administrativnih uslužnih djelatnosti, u poslovanju nekretninama i informacijama, kao i informacijsko-komunikacijskom sektoru, u kojima se registrirao veći broj novih tvrtki nego u poljoprivredi. 

Novi val gašenja
Predsjednik HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika Petar Lovrić uporno upozorava kako poduzetništvu najviše šteti nekontrolirana promjena regulative koja mu određuje uvjete poslovanja, a koja ne prestaje ni nakon ulaska u punopravno članstvo EU, čime se ranije pravdalo učestalost intervencija u zakone.  Donekle država uspijeva administrativnim mjerama potaknuti aktivnosti ulazak novih, ali i olakšavanje gašenja neuspjelih poduzeća, pa je primjerice uvela model jednostavnih dioničkih društava s minimalnim osnivačkim kapitalom, počela je i s provođenjem brisanja tvrtki iz registra po sili zakona za tvrtke koje nisu predavale završne račune, a sada i stečajnim zakonom ubrzava automatsko gašenje tvrtki koje su u blokadi duže od 120 dana. Novi val gašenja tvrtki trebao bi uslijediti u studenome, pa će i na razini cijele godine broj nestalih s evidencije biti veći nego se bilježi tromjesečnim zbrajanjem. No, koliko će sve to i promijeniti poduzetničku sliku Hrvatske? Lovrinčević ističe da je ključno za razvoj gospodarstva postići pomak u broju novih i broju ugašenih poduzeća, odnosno početi mijenjati strukturu plasmana banaka. Jer, poručuje, dok se ona ne počne mijenjati, nema izlaza iz recesije.