Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Poduzetnik

U budućnosti će najtraženiji radnici imati kombinaciju ove dvije vještine

Autor: Josipa Ban
03. travanj 2023. u 17:55
Podijeli članak —
Foto: unsplash

Tehnološki napredak donosi brojne prednosti ali i izazove. Jedan od njih, s kojim se Hrvatska trenutno suočava je nedostatak radne snage, odnosno IT stručnjaka. Kako uskladiti potrebe tržišta rada s obrazovnim sustavim raspravljali su dekani četiri tehnička fakulteta iz Zagreba, Osijeka i Splita.

Studenti eletrotehnike i računalstva toliko su traženi da ih kompanije zapošljavaju još dok studiraju. Mnogi stoga ne završavaju studij, rekao je Branimir Lela, v.d. dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, a što dovoljno govori o potražnji IT stručnjaka u Hrvatskoj. A ono što poslodavci od budućih studenata traže, nastavio je Lela, rijetko su znanja posebnih tehnologija. “Komunikacijske vještine te želju za znanjem, napretkom i istraživanjem poslodavci češće spominju kao tražene vještine”, rekao je Lela na panelu Hrvatskog Telekoma organiziranom na temu kako uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada. Povod panelu, na kojem su raspravljali dekani fakulteta iz koji izlazi najveći broj IT radne snage, bilo je zapošljavanje devet pripravnika u okviru HT-ovog programa Magenta LogIn. Vedran Bilas, dekan FER-a, rekao je da Hrvatska jest tehnološka destinacija i to ponajviše zahvaljujući izvrsnim studentima. “Rezultati naših IT kompanija to potvrđuju”, kaže Bilas naglašavajući da su tehnološka znanja bitna, ali jednako su važna ona poslovna i upravljačka. Svi dekani složili se se da jedino kvalitetna radna snaga, a koja će ovisiti o obrazovnom sustavu, može ubrzati razvoj domaćeg IT sektora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Tražene vještine u budućnosti će, dodao je Ivan Bartulović, član Uprave HT-a za ljudske resurse, biti kombinacija dvije dimenzije – tehnološke i humanističke. “Utakmicu će dobiti oni koji osmisle studij koji integrira to dvoje”, ističe Bartulović. To potvrđuju procjene budućih potreba na tržištu rada. “U 10 najvećih industrija gotovo trećina zanimanja će se odnositi, izravno ili neizravno, na IT”, ističe Bartulović dodajući da tu Hrvatska ima ogroman problem. “Na milijun stanovnika godišnje dobivamo 80-ak stručnjaka vezanih uz IT, a najbolji bi omjer bio 500 do 600 na milijun stanovnika”, kaže član Uprave HT-a. Očigledno je, dakle, da moramo povećati broj studenata na tehničkim fakultetima, a što će biti teško ako se u obzir uzmu negativni demografski trendovi. Usto, upozorio je Bilas, obrazovna je politika mlade usmjerila prema gimnazijskim programima, odnosno srednjim školama, što je rezultiralo smanjenjem motivacije za tehničkim i strukovnim školama.
U konačnici to se odražava i na upise na fakultete. A u prilagodbi obrazovnog sustava važnu ulogu ima suradnja fakulteta s gospodarstvom. Nje, uvjeravaju dekani, u ovom sektoru ne manjka.
Tomislav Matić, dekan osječkog Fakulteta elektrotehnike, računalstva i informacijskih tehnologija (FERIT), ističe da su prije osam godina uveli kolegij stručne prakse, a u suradnji s realnim sektorom, proveli su i istraživanje tržišta rada za sljedećih pet godina. Zahvaljujući dobroj suradnji s gospodarstvom, u konačnici, pokrenuli su novi studij – automobilskog računalstva i komunikacije. Bartulović kao rješenje neravnoteže tržišta i obrazovnog sustava vidi u podizanju upisnih kvota na fakultetima te pokretanje obrazovnih programa za stjecanje novih vještina.
Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehnologiju, naglasio je da je tehnologija alat koja rješava određeni problem. Problemi su stoga u ovoj branši dobrodošli. “Važno je da se usmjerimo na rješavanje onih koji donose najveći društveni efekt”, ističe Drilo. Jana Žiljak Gršić, dekanica Tehničkog veleučilišta Zagreb, naglasila je važnost inovativnosti te mladima i budućim zaposlenicima poručila da na svaki zadatak gledaju s kritikom i željom da ga unaprijede. Konačno, jedino tako, kao društvo, možemo napredovati i rasti.

Studenti eletrotehnike i računalstva toliko su traženi da ih kompanije zapošljavaju još dok studiraju. Mnogi stoga ne završavaju studij, rekao je Branimir Lela, v.d. dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, a što dovoljno govori o potražnji IT stručnjaka u Hrvatskoj. A ono što poslodavci od budućih studenata traže, nastavio je Lela, rijetko su znanja posebnih tehnologija. “Komunikacijske vještine te želju za znanjem, napretkom i istraživanjem poslodavci češće spominju kao tražene vještine”, rekao je Lela na panelu Hrvatskog Telekoma organiziranom na temu kako uskladiti obrazovni sustav s potrebama tržišta rada. Povod panelu, na kojem su raspravljali dekani fakulteta iz koji izlazi najveći broj IT radne snage, bilo je zapošljavanje devet pripravnika u okviru HT-ovog programa Magenta LogIn. Vedran Bilas, dekan FER-a, rekao je da Hrvatska jest tehnološka destinacija i to ponajviše zahvaljujući izvrsnim studentima. “Rezultati naših IT kompanija to potvrđuju”, kaže Bilas naglašavajući da su tehnološka znanja bitna, ali jednako su važna ona poslovna i upravljačka. Svi dekani složili se se da jedino kvalitetna radna snaga, a koja će ovisiti o obrazovnom sustavu, može ubrzati razvoj domaćeg IT sektora.

Tražene vještine u budućnosti će, dodao je Ivan Bartulović, član Uprave HT-a za ljudske resurse, biti kombinacija dvije dimenzije – tehnološke i humanističke. “Utakmicu će dobiti oni koji osmisle studij koji integrira to dvoje”, ističe Bartulović. To potvrđuju procjene budućih potreba na tržištu rada. “U 10 najvećih industrija gotovo trećina zanimanja će se odnositi, izravno ili neizravno, na IT”, ističe Bartulović dodajući da tu Hrvatska ima ogroman problem. “Na milijun stanovnika godišnje dobivamo 80-ak stručnjaka vezanih uz IT, a najbolji bi omjer bio 500 do 600 na milijun stanovnika”, kaže član Uprave HT-a. Očigledno je, dakle, da moramo povećati broj studenata na tehničkim fakultetima, a što će biti teško ako se u obzir uzmu negativni demografski trendovi. Usto, upozorio je Bilas, obrazovna je politika mlade usmjerila prema gimnazijskim programima, odnosno srednjim školama, što je rezultiralo smanjenjem motivacije za tehničkim i strukovnim školama.
U konačnici to se odražava i na upise na fakultete. A u prilagodbi obrazovnog sustava važnu ulogu ima suradnja fakulteta s gospodarstvom. Nje, uvjeravaju dekani, u ovom sektoru ne manjka.
Tomislav Matić, dekan osječkog Fakulteta elektrotehnike, računalstva i informacijskih tehnologija (FERIT), ističe da su prije osam godina uveli kolegij stručne prakse, a u suradnji s realnim sektorom, proveli su i istraživanje tržišta rada za sljedećih pet godina. Zahvaljujući dobroj suradnji s gospodarstvom, u konačnici, pokrenuli su novi studij – automobilskog računalstva i komunikacije. Bartulović kao rješenje neravnoteže tržišta i obrazovnog sustava vidi u podizanju upisnih kvota na fakultetima te pokretanje obrazovnih programa za stjecanje novih vještina.
Boris Drilo, član Uprave HT-a za tehnologiju, naglasio je da je tehnologija alat koja rješava određeni problem. Problemi su stoga u ovoj branši dobrodošli. “Važno je da se usmjerimo na rješavanje onih koji donose najveći društveni efekt”, ističe Drilo. Jana Žiljak Gršić, dekanica Tehničkog veleučilišta Zagreb, naglasila je važnost inovativnosti te mladima i budućim zaposlenicima poručila da na svaki zadatak gledaju s kritikom i željom da ga unaprijede. Konačno, jedino tako, kao društvo, možemo napredovati i rasti.

Fakultet elektrotehnike
IT industrija
posao
radnici
tržište rada
Autor: Josipa Ban
03. travanj 2023. u 17:55
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve
Zeus609 03.04.2023. u 20:02

<span style=”font-size: 14px; background-color: #ffffff;”>Strašna spoznaja drugima sa više instance… Pa to bi trebalo nqpucavat svakog od živih, interes, razmišljanje, istraživanje, usvajanje novih vještina i znanja… Ako za tu spoznaju treba dvajst godina klupe pa dvajst katedre… Puno i previše njih uzalud, troši, zagađuje, živi i razvija ovisnost umjesto neovisnosti… Samo se smijat, možda i vječaju na tu temu za 30-40g ako ne i 900 ali to smo mi… Sam se smijat 😊❤️😊</span>

Zeus609 03.04.2023. u 20:00

Strašna spoznaja drugima sa više instance… Pa to bi trebalo nqpucavat svakog od živih, interes, razmišljanje, istraživanje, usvajanje novih vještina i znanja… Ako za tu spoznaju treba dvajst godina klupe pa dvajst katedre… Puno i previše njih uzalud, troši, zagađuje, živi i razvija ovisnost umjesto neovisnosti… Samo se smijat, možda i vjenčaju na tu temu za 30-40g ako ne i 900 ali to smo mi… Sam se smijat 😊❤️😊

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close