Trgovina donosi veći promet, ali se ne odričemo proizvodnje, od roštilja do ograda, sigurnija je

Autor: Poslovni.hr , 17. siječanj 2020. u 06:14
Vlasnik i direktor Mato Sigurnjak diplomirani je strojar koji je započeo kao tokar/Ivica GaloviĆ/PIXSELL

Sigmat iz Sibinja kod Slavonskog Broda primjer stabilnosti poslovanja kroz diverzifikaciju djelatnosti koja smanjuje rizike.

Kad je Mato Sigurnjak, kao diplomirani inženjer strojarstva, 1984. otvorio radni prostor na verandi obiteljske kuće, njegovim je prijateljima, prisjeća, bilo čudno što će mladi stručnjak u poslu tokara.

"Čak je službenicima bilo simpatično da se mladi čovjek bavi takvim poslom. Radio sam puno fizičkog, majstorskog posla i time se ponosim. Drugi veći radni prostor bila je sobica gdje su roditelji držali kokoši pa smo kupili malo zemljište i napravili radionicu i ured. I kako je raslo poslovanje dokupljivali smo zemljište, gradeći nove prostore", kaže nam poduzetnik, direktor i vlasnik tvrtke Sigmat, sa sjedištem (od tih početaka, a službeno od 11. rujna 1984.) u Sibinju kod Slavonskog Broda. 

Zaštitili industrijski dizajn
Sigmat se bavi proizvodnjom i trgovinom metalnih artikala, od peći, kolica, ograda, do roštilja, ražnjeva, kotlića, kanti za otpad, nadstrešnica, a jubilej je krajem prošle godine okrunio dobivanjem Zlatne kune HGK, za najbolje malo trgovačko društvo Brodsko-posavske županije u 2018.

Oduvijek su, govori Sigurnjak, nastojali biti stabilna firma, na naše pitanje u kojem je bilo prizvuka čuđenja – "zašto tako velika lepeza proizvoda, od tzv. urbane galanterije poput klupa i kanti do industrijskog programa (peći za sušenje, oprema za zavarivanje…) ili proizvoda za kućanstvo i ugostiteljstvo, poput roštilja, sudopera, šankova…".

Napomenuo je: "Uska specijalizacija može donijeti veći profit. Ali mi smo nastojali raditi sa što manjim rizicima. Nismo dizali kredit – manji rizik. Pored proizvodnje počeli smo i trgovinu. Dvije aktivnosti – manji rizik. U proizvodnji imamo širok program. To je naporno raditi jer treba imati različita znanja, ali umanjuje rizik. Zakaže jedan artikl, mi imamo spremnih drugih 20", objašnjava recept Sigurnjak i dodaje da im trgovina stvara najveći promet.

"To je i logično jer je proizvodni radnik ograničen brojem proizvodnih jedinica, a trgovac može jednim potezom prodati nečega 5 komada, a i 500 komada. Ali, i trgovina ima svoje rizike. Mi se ne odričemo proizvodnje, jer je po mome to sigurnije područje. Naročito ako imamo svoje proizvode", tvrdi direktor Sigmata. Nekima od njih su i zaštitili dizajn pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. 

 

35 godina

lani je obilježila tvrtka koja osim za domaće radi i za tržišta po Europi

"Kad radimo proizvode za građevinu važno je kako izgledaju. Kupci žele lijepu ogradu, nadstrešnicu. Radimo namještaj – stolove, stolice. To su sve unikati. Kod industrijske robe razvijamo serije proizvoda namijenjene zavarivanju. Izrađujemo tobolce za sušenje elektrode, stege za centriranje, oštrače volfram igala i slično. Dio proizvoda smo zaštitili. To je nužno jer smo uložili novac u razvoj. Osim toga, moglo bi se dogoditi da netko zaštiti naš proizvod i onda imamo problem", ističe Sigurnjak.

Na ograde i ostalu građevinsku opremu daju garanciju 10 godina, u praksi doživotnu na sve, osim, kaže, udara kamionom. Sirovine za proizvodnju Sigmat nabavlja najviše putem trgovačke mreže iz Hrvatske, ali i uvoze, iz EU, SAD-a, Turske, Kine.

A dobar dio prihoda ostvaruju i izvozeći, s tim da su najznačanija izvozna tržišta Češka, Slovačka, Norveška, Srbija, Bosna i Hercegovina. "Izvozimo i u  Grčku, Albaniju, Mađarsku, Makedoniju, Crnu Goru, Sloveniju, Italiju, Njemačku", kaže. Napominje da imaju konzervativne planove:  "Uvijek planiramo porast prometa, ali u malim iznosima, poželjno je 3%. Takva su nam poslovanja bila proteklih godina, a tako planiramo i ovu godinu. Više polažemo na stabilnost poslovanja, bitno nam je da nema velikih rizika i da je naplata uredna", kaže Sigurnjak.

Na izvedbu sasvim sigurno utječu ljudi, a danas je naći dobrog, kvalitetnog i odanog radnika, pogotovo u Slavoniji iz koje se puno 'bježi' na zapad Hrvatske i Europe, vrlo zahtjevno.

"Trend iseljavanja ne možemo zaustaviti. Trebamo nastojati poboljšati uvjete rada. Na prvom mjestu je povećanje plaće. Moja želja je da solidan radnik u proizvodnji ima neto plaću 1000 eura. Krećemo se ka tome. Ali, tu nije u pitanju samo moja odluka. Zajedno trebamo dići proizvodnost. Možemo dijeliti samo ono što stvorimo. Istina je da ponekad gubimo posao u Njemačkoj jer smo skupi. Ne u usporedbi s istočnim firmama nego s njemačkom firmom. Plaća je jedan faktor. Bitno je kakvi su radni uvjeti, radna klima, ispravnost strojeva. Radnicima isplaćujemo dodatak za Uskrs, regres i božićnicu. Plaću isplaćujem najkasnije do petog dana u mjesecu", objašnjava Sigurnjak.

Budući da radi i živi u okolici Slavonskog Broda, sjedišta metalsko-industrijskog i strojarskog diva, Đuro Đaković Grupacije, uslijedio je komentar na tamošnju situaciju.

 

50 zaposlenika

u Sibinju. tvrtka je uvijek bila kooperant velikog Đure Đakovića

U studenom su radnici štrajkali, plaće su kasnile, došla je nova Uprava, a evo jučer je država napokon dala jamstva za kredit kojim bi se deblokirali računi i nastavilo poslovanje. "Puno nas u Slavonskom Brodu othranjeno je plaćama iz Đure Đakovića. Sljedeće godine treba proslaviti 100 godina od osnivanja. Teško bi bilo da je to godina gašenja proizvodnje. Mi smo uvijek bili kooperanti Đure. Dobro je za malu firmu imati veliku u blizini. Trenutačno je situacija vrlo teška. Mislim da postoje preduvjeti za izlaz iz krize.

Vlada je pokazala volju i ima plan. Nakon dugo vremena su postavljeni domaći rukovodeći kadrovi. To su nama poznati mladi vrijedni ljudi. Dobro poznaju Đuru i imaju dovoljno iskustva. Čestitam im na hrabrosti što su prihvatili dužnosti i želim da uspiju", nada se uspješni mali poduzetnik iz Sibinja. I naglašava zašto će i ostati u toj kategoriji.  "U kratkoročnom razdoblju nemamo namjeru povećavati broj zaposlenih, kojih je sad 50-ak. Razlog je što bismo s povećanjem prešli u srednje velike tvrtke. Time bismo dobili neke obveze koje bi povećale fiksne troškove i proširile papirologiju", smatra čelnik Sigmata.

'Kad bi bilo više velikih metalaca'
Proizvođači, kako ističe, imaju misiju. "Da stvaramo dobra, osiguramo egzistenciju sebi i djelatnicima i da plaćamo porez. PDV nam je praktično neutralan i za sve jednak. Porez na dobit bi trebao biti manji ili bi trebalo uvesti klauzulu da se ne plaća na reinvestiranu dobit. Najviše nas opterećuje šuma propisa. Mi smo stabilni i solidno organizirani. Ali uvijek bude propis koji nas iznenadi. Plaćamo sve što treba, ali bilo bi dobro da to ide jednostavnije. Dobro je da dio inspekcija djeluje najprije savjetodavno, a tek onda represivno.

Teško je raditi s carinom. Nemamo namjeru raditi ništa protuzakonito, ali sa carinom nema razgovora. To je isključivo represivni aparat. Isprave nam tarifu za carinjenje i platimo kaznu. Dođu drugi carinici i opet platimo, a primijenili smo tarifu koju je rekla prva carinska inspekcija", upozorava sibinjski industrijalac. U zaključku će poručiti da stalno traže šanse za bolje poslovanje.  "Osjeti se blagi oporavak gospodarstva. Dobro je da se očistila situacija s plaćanjem. Moguće je pronaći posla kod nas i u EU. Za nas, malu firmu, bilo bi dobro da ima više velikih firmi u metalskom sektoru u Hrvatskoj", kaže Mato Sigurnjak.

Komentirajte prvi

New Report

Close