Zadarska županija u 2015. godinu ušla je kao oprezni optimist; na vidiku su prvi znakovi da se višegodišnja erozija lokalne ekonomije zaustavlja.

Najviše nade u optimizam daju brojke o zaposlenosti koja je premašila razine iz pretkrizne 2009. godine. Sredinom prošle godine zaposlenih s prebivalištem na području županije bilo je 52.780 ili 50-ak više nego u isto vrijeme prije pet godina. Možda se na prvi pogled čini malo, no taj je pothvat uspjela još jedino Ličko-senjska županija dok u ostatku Hrvatske broj osiguranih osoba u evidenciji mirovinskog osiguranja još uvijek manji nego ranije.

Tajna uspjeha
Koja je tajna uspjeha Zadarske županije? Dinko Basioli, viši stručni suradnik  iz Županijske komore HGK u Zadru, smatra da odgovor leži u promjeni strukture lokalne ekonomije. "Iako je zapošljavanje sezonalnog karaktera i velikim dijelom ovisno o turizmu, fenomen nije zabilježen kod drugih županija koje imaju 'more i sunce' što znači da je zaposlenost rasla i u drugim granama", kaže Basioli. Njegove riječi potvrđuje i današnja struktura prihoda tvrtki u usporedbi s onom prije krize. U 2007. godini lokomotive lokalnog gospodarstva bile su trgovina na malo i veliko u kojoj se stvaralo gotovo 35 posto ukupnih prihoda, prerađivačka industrija s 20 posto te građevina s 12,7 posto prihoda.

Šest godina kasnije trgovina je i dalje najpropulzivniji sektor te dalmatinske županije, no ona danas generira oko 25 posto ukupnog prihoda tvrtki. Sektor građevinarstva gotovo se prepolovio smanjivši se ispod sedam posto. Prihodi tvrtki koje se bave poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom istodobno su se udvostručili i stvaraju 8,6 posto prihoda, dok su se onih u turizmu i ugostiteljstvu (pružanje hrane i smještaja, kako ih vodi statistika) gotovo utrostručili i donose 11,5 posto priljeva. Segmenti transporta i skladištenja i prerađivačka industrija nisu se bitnije mijenjali.

Baza je more
Osim turizma, zahvaljujući otocima i kanalima u zadarskom arhipelagu, baza županijske ekonomije oslanja se na more i marikulturu. Nju čini lepeza tvrtki poput uzgajališta tuna i bijele ribe, primjerice Kali tuna i Cromaris, riboprerađivači Adria, stankovačka Ostea, saljski Mardešić, gračački Noclerius, sve do paške i ninske solane. S Paga, također, značajan zamašnjak ekonomiji daju sirane i proizvodnja sira. S druge strane, značajan udio u petini prihoda koje stvara prerađivačka industrija dolazi od metaloprerađivača poput Aluflexpacka-novog, LHT Metalnog odljeva, HSTeca, kao i prehrambena industrija naslonjena na najplodniji dio dalmatinskog primorja Ravne kotare među kojima je najzvučnije ime zasigurno tvornica likera i alkoholnih pića Maraska.

"Unatoč padu zaposlenih u segmentu građevine, primjetno je da gospodarstvo u Zadru održava kontinuiranu zaposlenost na oko 20.000 ljudi. Treba naglasiti da su to tvrtke koje pratimo što ne uključuje obrte u kojima je izgubljeno po procjenama oko 2000 radnih mjesta", kaže Basioli. Analiza HGK pokazuje da se većina ukupnog prihoda tvrtki sa sjedištem u Zadarskoj županiji od dosegnuo nešto više od 11 milijardi kuna u 2013. očekivano ostvari na domaćem tržištu. Ipak, respektabilnih više od petine tog iznosa, odnosno 2,4 milijarde kuna, ostvareno je od prodaje u inozemstvu. Za razliku od nacionalne trgovinske bilance u kojoj uvoz značajno nadmašuje izvoz, Zadar i okolica mogu se pohvaliti obrtnutim trendom. Radi se o županiji koja ostvaruje suficit robnog izvoza nad uvozom od 20-ak posto unatrag posljednjih nekoliko godina.  Kad se govori o nerobnom izvozu, uglavnom se radi o brodarskim vozarinama Tankerske plovidbe koje kompanija naplati diljem svijeta te izvozu turističkih usluga, a koji zajedno dosežu razinu robnog izvoza županije nešto veću od milijarde kuna.

Premda je jasno da je Zadar i područje koje mu gravitira svoju otpornost krizi mogu zahvaliti diverzifikaciji tvrtki prema različitim segmentima realne ekonomije, a ne isključivo oslanjanju na turizam, važnost te grane je neupitna. Naravno, to je posljedica kontinuiranog rasta broja turista, i to posebno inozemnih gostiju. Domaćih gostiju svake godine stiže približno jednak broj od oko 230.000, no čari Zadarske županije sve više otkrivaju stranci. Dok je 2010. zabilježeno 903,5 tisuća inozemnih gostiju, prošle godine stiglo ih je 1,2 milijuna zahvaljujući i niskotarifnom Ryanairu. S terena stižu ohrabrujući podaci o prihodima koji su napokon približili razinama rashoda nakon 2009. uhvatili korak s rashodima. Do 2008. godine ukupni priljevi tvrtki dosezali su više od 12,6 milijardi kuna i nadmašivali rashode. 

Prihodi hvataju korak?
S krizom je došlo do snažnog pada tržišta i kupovne moći tijekom kojeg su tvrtke ostale bez više od milijarde i pol kuna prihoda, dok su istovremeno rashodi puno sporije padali pa su u posljednjih nekoliko godina jaz između prihoda i rashoda između 500 i 600 milijuna kuna. Tek 2013. godine razlika je gotovo nestala, a prihodi i rashodi izjednačili na približno 11 milijardi kuna, i dalje bitno nižoj razini nego prije potonuća ekonomije.  Je li se taj pozitivni trend nastavio i prošle godine zasad je još prerano ocjenjivati. Tek za nekoliko mjeseci, kad se u travnju predaju završni računi tvrtki, moći će se podvući crta i proanalizirati uspone i padove tvrtki u godini iza nas. "Još nemamo podatke, no nadamo se i očekujemo da će 2014. godina biti pozitivna", zaključuje Basioli.
 

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju