Varaždinska obiteljska tvrtka Bomark Pak jedan je od regionalnih lidera u proizvodnji folija, a tvrtka iz njihove grupe Bomark Ambalaža lani je preuzela podružnice britanske tvrt Linpac u regiji.

Usporedo s rastom i osvajanjem tržišta, tvrtka puno ulaže u društvenu odgovornost. Kakva su im poslovni i društveno-odgovorni planovi u narednom razdoblu, razgovarali smo s Domagojem Borščakom, nasljednikom obiteljskog biznisa koji zanat trenutno "brusi" na poziciji zamjenika komercijlnog direktora. 

Bomark Pak posljednjih godina bilježi značajan rast prihoda, s 85 milijuna kuna u 2011. na 273 lanjskih. Što je bio glavni razlog za to? 
Da, istina je da Bomark kao grupa, a i sam Bomark Pak bilježi značajan rast. Razlog tome je stalno ulaganje u razvoj i proizvodnju, širenje na nova tržišta te akvizicije. Tako smo ove godine otvorili jednu od najmodernijih tvornica papirnih cijevi koja je sufinancirana uz pomoć europskih  fondova. Na taj način utječemo na cijenu jednog od vrlo važnih čimbenika u finalnom proizvodu. S druge strane, prošle godine napravili smo akviziciju četiri podružnice poznate engleske kompanije Linpac te smo tako dodatno učvrstili poziciju u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj. 

Kako uspijevate zadržati konkurentnost u konkurenciji globalnih igrača na tržištu? 
Bomark Pak je trenutno najveća tvornica stretch folije u ovom dijelu Europe te smo prepoznali priliku za ulazak na europsko tržište. To je specifičan proizvod budući da je glavna sirovina nusprodukt nafte te fluktuacija u cijeni na svjetskom tržištu snažno utječe na cijenu našeg proizvoda. Zbog svoje veličine, koja je još uvijek mala u usporedbi s nekim europskim konkurentima, mnogo smo fleksibilniji i efikasniji te nam to omogućava i veću konkurentnost na europskom tržištu. Također, usavršavanje postojećih i istraživanje novih proizvoda koristeći vlastiti laboratorij, omogućava nam brzo prilagođavanje trendovima na tržištu i kreiranje novih tržišta za proizvode koji još ne postoje. Ne smijem izostaviti ni podršku banaka koje su nam pomogle u financiranju jednog predpristupnog projekta te dva europska projekta. 

Imate li prostora za daljnji rast na hrvatskom i europskom tržištu? 
Uvijek postoji prostor za daljnji rast, mi nismo izuzetak. Hrvatsko tržište je još nerazvijeno što se tiče specijaliziranih folija koje su nešto skuplje, ali donose specijalna svojstva ili veću efikasnost, stoga ovdje vidimo veliku mogućnost za rast i razvoj. Što se tiče europskog tržišta, trenutno izvozimo u 30 zemalja. Međutim, daljnji rast je itekako moguć te kontinuirano radimo na pronalasku novih kupaca, ali i na otvaranju novih tržišta. Naši partneri u nabavci granulata, proizvoda od kojeg se proizvodi stretch folija, su velike multinacionalne kompanije koje imaju tvornice u SAD, Južnoj Koreji i Saudijskoj Arabiji te se granulat uvozi uz pomoć brodova brodova u Europu. Nažalost, zbog nedostatka stovarišta u Luci Rijeka, granulat se vozi u sjeverne europske luke te se kamionima vozi u Hrvatsku. Razlika u putovanju broda je šest dana u korist Luke Rijeka, što pokazuje koliko je Luka Rijeka geografski zanimljiva općenito za hrvatsko gospodarstvo. Smatram da je to ogroman prostor za budući rast ne samo naše tvrtke, već i mnogih tvrtki u Hrvatskoj.

Nov model društveno odgovornog poslovanja

Pokrenuli ste inovativni humanitarnog model. O čemu se radi?
Prije 13 godina moji su roditelji pokrenuli humanitarnu zakladu pod nazivom Civilizacija ljubavi kojoj je cilj bio pomaganje potrebitima. Zaklada je radila na mnogim projektima, ali je pokušavala biti u pozadini kako bi mogla raditi na cilju koji će se ove godine napokon i obistiniti. Ideja mojeg oca je bila izrada dobrotvornog portala kojem je cilj u malenim grupama od 2 do 3 čovjeka pomagati ljudima. Svjesni smo da postoji veliki broj potrebitih, ali isto tako ima i mnogo ljudi koji žele pomoći, ali ne znaju kako. Cilj je stvoriti bazu ponude i potražnje, odnosno bazu ljudi kojima je pomoć potrebna i onih koji žele i mogu pomoći. Veliki je naglasak da se pomaže, bila kroz neka specifična znanja ili jednostavno kroz višak vremena, ali ne preko samog novca. Da li će to biti kupovina kruha staroj susjedi, šetnja s osobom oboljelom od multiple skleroze ili davanje instrukcija siromašnijem djetetu.