Hrvatska poljoprivreda je u teškom stanju – proizvodnja je sve manja i domaći proizvodi su sve nekonkuretniji, a izlaz je u zadrugarstvu, okrupnjavanju proizvodnje i primjeni tehnologije koja će dati dodanu vrijednost finalnom proizvodu, zaključak je panela „Modeli za uspjeh u agrobiznisu“ koji su u sklopu Agro-uzleta grada Koprivnice održao u petak u tom gradu u organizaciji Poslovnog dnevnika. Emir Džanić, direktor tvrtke Innotech, smatra da je nužno primijeniti znanje i tehnologiju da bi se danas opstalo na tržištu.

Upravo je zbog toga osnovana i ova tehnološka tvrtka koja je zajednički projekt Podravke, Grada Koprivnice i Sveučilišta Sjever. Džanić pojašnjava da je njihov cilj povezati čitavi sustav agrobizinisa, koji ne uključuje samo poljoprivrednike, nego i tvrtke, dobavljače i same potrošače. Kao primjer navodi IT tvrtku Agrivi iz Kutine koja je globalno poznata po svojem softveru za farme. „Mi želimo pomoći tvrtkama koje su uglavnom iz sektora malog i srednjeg poduzetništva. One imaju svoje prednosti ali i mane. Činjenica je da one čine najveći dio svih tvrtki i zapošljavaju većinu stanovništva, a prednosti im i da su fleksibilne. No, takve tvrtke imaju i mane, a jedna od njih je da one u pravilu nisu u mogućnosti napraviti strategiju razvoja. Zbog toga su im nužne institucije poput naše tvrtke“, kaže Džanić. Dodaje da je danas nužno raditi na kvaliteti koja će dati dodanu vrijednost proizvodu – stvoriti brend.

Kako bi pomogla poljoprivrednicima, Koprivničko-križevačka županija (KKŽ) je osmislila web platformu Agroportal . Kako pojašnjava Denis Maksić, voditelj odsjeka za poljoprivredu, ruralni razvoj, šumarstvo i lovstvo u KKŽ, na ovaj način se želi internacionalizirati male proizvođače te ih povezati s kupcima. Naime, ovaj portal omogućava da zainteresirani kupci pronađu i prate proizvođače i dođu im na kućni prag ako žele kupiti njihove proizvode. Inicijalno je sama Županija odabrala 50 OPG-ova koje je uvrstila u portal, a sada je ta platforma otvorena za sve zainteresirane. Uz to, ova usluga, koja se predstavlja kao čvorište za komuniciranje, je za korisnike besplatna.

Miljenko Ernoić, predsjednik Uprave Razvojne agencije Sjever, pojašnjava da je potrebno promijeniti svijest potrošača jer kupci u Hrvatskoj često smatraju da je uvozno kvalitetnije. „Problem hrvatske poljoprivredne proizvodnje je slojevit i ne može se brzi i jednostavno riješiti. To je proces koji traje. Za primjer uzmimo da mi imamo uglavnom usitnjene posjede i da je nužna komasacija. To se ne može napraviti odjednom već je potrebno vrijeme. Iako u Hrvatskoj postoji Zakon o komasaciji, koji sam po sebi nije loš, problem je da postoji niz drugih zakona koji su mu kontradiktorni i onemogućavaju komasaciju – za primjer Zakon o nasljeđivanju ili porezni zakoni.“, pojašnjava Ernoić.

Kao dobar primjer zakonske regulative koja uređuje ovu problematiku navodi Sloveniju u kojoj je određeno da je za provođenje komasacije potrebna suglasnost 67 posto vlasnika zemljišta, prije je bilo 80 posto, a tendencija je da se ide prema 51 posto. „U komasaciji dolazi do sukoba javnog interesa i nepovredivosti privatnog vlasništva. No, izgradnja autocesta i poduzetničke zone pokazuju da se to može na vrlo jednostavan način riješiti“, zaključuje Ernoić. Zdravko Matotan, voditelj poljoprivrednog razvoja u Podravci, pojasnio je da tržište određuje konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje. „Podravka nije ovdje nastala slučajno jer je jasno da je imala jaku sirovinsku bazu. No, zadnjih 20-ak godina je došlo do tranzicije čitavog sustava, pa tako i poljoprivrednog, i stanje se promijenilo. Mi danas više nemamo klaonicu te mi je jasno da to predstavlja veliki problem proizvođačima svinja koji teško nalaze put do kupaca. Podravka nema problema da otkupi svinjske polovice od proizvođača ako ih ovaj sam obradi i spreman ih je prodati po cijeni koja je konkurentna, odnosno po kojoj tvrtka može nabaviti svinjetinu iz npr. Danske“, kaže Matotan. Dodaje da je slična situacija i s povrtlarskom proizvodnjom koja je bez velike proizvodnje i tehnologije preskupa. „Cijena graha na našim tržnicama je rijetko ispod 25 kuna za kilogram. Kada mi kupujemo grah za naše konzerve mi ga na svjetskom tržištu dobivamo po šest kuna. Slična situacija je i s rajčicom koja u našoj vlastitoj proizvodnji u Umagu košta 80 lipa po kilogramu, a nisam siguran da bi nam bilo koji poljoprivrednik bio spreman prodati rajčicu po toj cijeni“, navodi Matotan. On plastično pojašnjava ponašanje Podravke, ali i bilo koje druge tvrtke, s ponašanjem građana. „Prije 10-20 godina svi smo išli u Mađarsku kupovati namirnice. Kada se cijena ujednačila više nitko ne ide tamo kupovati bilo što. Tako je i kompanijom. Kupuje tamo gdje joj je cijena najpovoljnija“, kaže ovaj Podravkin stručnjak.

Da tržište određuje isplativost proizvodnje, potvrdila je i Dejana Hladnić, direktorica uljare Hladnić koja se probila na europsko tržište sa svojim uljima. No, prije nekog vremena uljara je krenula u biznis s proizvodnjom heljdinom kašom. No, nakon što su došli sa svojom heljdom u trgovačke centre, shvatili su da čak i njihova minimalna cijena, koja je napravljena samo s troškovima proizvodnje, nije dovoljno niska za konkurenciju iz Poljske i Ukrajine. Nakon toga su u Hladniću odustali od toga i orijentirali se na proizvode u kojima su konkurentni.

Iako su sada na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima značajna sredstva iz EU fondova, Denis Maksić nije siguran da to može riješiti problem domaće poljoprivrede bez strukturnih rješavanja situacije u čitavom sektoru, a i društvu. „Čak i da se dobije povrat novca, nužno je uložiti vlastita ili kreditna sredstva. Potpora može biti 50 do 90 posto, a ostatak se mora financirati vlastitim sredstvima. Mislim da su domaći proizvođači već sada prezaduženi, a bez sigurnog tržišta i stabilnog pravnog okvira koji će im dati kakvu-takvu sigurnost, nitko neće ulagati“, procjenjuje Maksić.

Marketing sutrašnjice

Panel ‘Mediji i marketing’: Koja su tri najveća pomaka obilježila ovu godinu

alat za uštede i konkurentsku prednost

Svatko tko se registrira do kraja ove godine dobiva 100 besplatnih računa