Dok je u prvih pet mjeseci hrvatski izvoz ostvario 15,7 posto rasta s vrijednošću od 41,3 milijarde kuna, novi podaci za polugodište ukazuju na usporavanje tog ritma.

Državni zavod za statistiku jučer je objavio kako smo prodajom na inozemnim tržištima u šest mjeseci dosegnuli iznos od 49,65 milijardi kuna, pa je plus u odnosu na isto lanjsko razdoblje iznosio 13,9 posto.  No, šestomjesečni podaci ukazuju i na usporavanje rasta uvoza – dok je ta stavka za pet mjeseci iznosila 12,1 posto, a ukupno je u Hrvatsku u tom razdoblju uvezeno roba u vrijednosti 66,9 milijardi kuna, statistika za polugodište ocrtava rast uvoza od 10,13 posto, na 79,83 milijarde kuna.

Analitičari vjeruju da će globalna kretanja poduprijeti daljnje pozitivne trendove kada je hrvatski izvoz u pitanju, a ponajviše u tom smislu računaju na zbivanja u Europskoj uniji. Naime, kako navode stručnjaci Raiffeisena, gospodarstva Unije i ostalih važnijih vanjskotrgovinskih partnera i u nadolazećem dijelu godine bilježit će snažniju potražnju. Međutim, kažu,  izvoz usluga, prije svega turizma, i jačanje domaće potražnje generirat  će uvoz.  

"To upozorava na potrebu jačanja konkurentnosti hrvatskog realnog sektora", upozoravaju u RBA. Inače, u prvih šest mjeseci Hrvatska je povećala izvoz roba u članice EU-a za 9 posto, na 32,16 milijardi kuna, dok je izvoz u zemlje izvan EU-a porastao 24 posto, na 17,5 milijardi kuna.

Iz EU-a je uvezeno 62,12 milijardi kuna vrijednih roba ili 7,5 posto više, dok je iz nečlanica EU-a uvezeno 17,71 milijarda kuna ili 20,4 posto više. Komentirajući pozitivne stope domaćeg izvoza, u RBA kao i kako se sve više hrvatskih poduzeća, osobito malih i srednjih, okreće stranim tržištima. "Povećanjem prihoda od izvoza u bilancama umanjuje se ovisnost o razmjerno malom hrvatskom tržištu, umanjuje se ranjivost gospodarstva te se omogućava stvaranje novih radnih mjesta", zaključuju.