Unatoč raširenoj percepciji o lošem statusu poduzetnika u našem društvu, prema namjerama pokretanja poslovnog poduhvata Hrvatska je prema najnovijem Global Entrepreneurship Monitoru (GEM), za 2019. i 2020. godinu, u vrhu zemalja EU.

Riječ je o najvećem svjetskom istraživanju o poduzetništvu koje prikazuje međunarodne usporedbe učestalosti pokretanja novih poduzetničkih poduhvata, društvenog odnosa prema poduzetništvu, straha od poduzimanja te drugih odrednica poduzetničke aktivnosti.

Čak 60 posto hrvatskih ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, iako se istodobno po stavu o društvenom statusu uspješnih poduzetnika Hrvatska smješta na začelje EU.

Najveći rast u Lici i Banovini

Nalazi najnovijeg istraživanja pokazuju da percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja stagnira. Utoliko se to što Hrvatska istodobno drži prvo mjesto među članicama Unije u EU po iskazanim poduzetničkim namjerama može pripisati većem učešću pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike, rekla je predstavljajući rezultate najvećeg svjetskog istraživanja o poduzetništvu prof. dr. Slavica Singer sa Sveučilišta u Osijeku, ujedno i voditeljica istraživačkog tima.

I percepcija o vlastitim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata kod ispitanika iz Hrvatske osjetno je iznad prosjeka EU zemalja koje su sudjelovale u GEM istraživanju u protekle tri godine koje su u fokusu istraživanja.

Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima za pokretanje poslovnog pothvata u Hrvatskoj (75%) i niže razine percepcije o prilikama (47,2%) u 2020. otvara pitanje kako to da oni koji misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku, ističe se u analizi rezultata. Je li to zato što prilika nema ili ih možda ne znaju prepoznati?

Ako je problem u (ne)prepoznavanju, onda se nameće pitanje o ulozi obrazovnog sustava. Ipak, valja primijetiti da su u 2020. u Hrvatskoj sve regije osim Zagreba i okolice, usprkos pandemiji imale porast pokretanja poslovnih pothvata.

Najintenzivniji rast lani je zabilježen u Lici i Banovini, regiji koja i dalje ima najnižu poduzetničku aktivnost. U njoj je ujedno i najmanje onih koji vide priliku u svojoj sredini, pa je najčešći razlog za ulazak u poduzetničku aktivnost zapravo nužda odnosno “zaraditi za život”.

Promatra li se tzv. rana poduzetnička aktivnost, (što uključuje poslovne pothvate do 3,5 godine starosti) nasuprot aktivnosti “odraslih” poduzetnika, u Hrvatskoj imamo rast novih poslovnih pothvata i razmjerno malo učešće “odraslih” poduzeća.

Lani je, naime, kod nas nastavljen rast pokretanja novih poslovnih pothvata (sa 9,6% u 2018. godini na 12,7%), što je iznad prosjeka EU zemalja uključenih u GEM istraživanje.

U isto vrijeme u razdoblju 2018.-2020. broj tzv. odraslih poduzeća na 100 odraslih stanovnika u Hrvatskoj je na razini od oko 4,2 posto, što je tek nešto više od polovice (57%) europskog prosjeka u 2020. Iz poduzetničke aktivnosti najčešće se izlazi zbog neprofitabilnosti (17,5%, u odnosu na sve razloge izlaska) te poreznog opterećenja i birokracije (16,1%).

Analiza rezultata GEM istraživanja i dalje potvrđuje obrazac prema kojemu su obrazovaniji ljudi i poduzetnički aktivniji, što je slučaj i u EU. Ljudi s višom razinom obrazovanja češće vide prilike, uvjereniji su da imaju potrebna znanja i vještine za pokretanje poslovnog pothvata, bolje su umreženi s poduzetnicima (poznaju nekog tko je pokrenuo poslovni pothvat u zadnje dvije godine) i namjeravaju pokrenuti poslovni pothvat u naredne tri godine.

Iznad prosjeka EU-a

Rezultati sugeriraju i da u Hrvatskoj jača učešće rastućih poduzeća, i to po kriterijima konkurentnosti i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.

Pritom Hrvatska u velikoj mjeri svoju konkurentnost gradi u sektorima srednjeg i visokog tehnološkog intenziteta, o čemu govori podatak da je u tim sektorima bilo 11,4 posto od svih novopokrenutih poslovnih pothvata te 12,2 posto od “odraslih” poslovnih pothvata. Oba ta pokazatelja su iznad prosjeka EU zemalja obuhvaćenih istraživanjem.

Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, ohrabrujućim smatra to što istraživanje sugerira da se sve više ljudi planira baviti poduzetništvom. Problem je to što imamo pad percepcije o prilikama, što dijelom pripisuje manjkavostima u obrazovnom sustavu.

Banke su, kaže spremne povećati kreditiranje. Zahvaljujući visokoj kapitalizaciji imaju više nego dovoljno izvora sredstava, ali nedostaje potražnje, kaže.

Profesorica Singer, koja je s timom stručnjaka vodila istraživanje u Hrvatskoj, u vezi s dostupnošću novca ističe kako je prije 20-ak godina poduzetnicima to bio problem, a da ga danas nema, zahvaljujući, među ostalim, fondovima EU-a.

“Veći je problem to što bismo trebali učiniti da se ljudi oslobode ovog osjećaja lakoće dobivanja novca. Ugroženi smo s pregršt novca i nismo oslobođeni korištenja tog novca. To je novac svih građana EU-a i postoji odgovornost za to kako se on koristi’, poručila je Singer.