S Michaelom Georgom Müllerom, predsjednikom Uprave Raiffeisenbank d.d., razgovarali smo o nužnosti povezivanja akademske i poslovne zajenice, važnosti ulaganja u ljudski kapital i AmCham Talents programu.

S obzirom na visoku stopu iseljavanja zbog pronalaska radnog mjesta, čini se da postoji tržište za hrvatske talente. Iz iskustva što smatrate da mladi iz Hrvatske imaju da su poželjni na tržištu EU? 
Smatram da nije jedino ponuda radnih mjesta ono što potiče mlade na iseljavanje. Posla ima, ali je problem u tome što je mladima dosta čekanja na provođenje konkretnih mjera. Među onima koji su već otišli, siguran sam da postoji veliki broj osoba koji će svoje karijere uspjeti ostvariti u nekim drugim zemljama. Čini mi se ipak da se stvari pomiču nabolje, ali također moram naglasiti da to ide vrlo sporo. Mladi ljudi i stručnjaci u Hrvatskoj dobivaju iznimno i razmjerno jeftino obrazovanje, koje apsolutno konkurira na tržištu EU. Stoga, iz takve perspektive nije jednostavno, te bih rekao da je čak i veliki izazov pred svima nama, da te talente zadržimo poticajnim radnim okruženjem i mogućnostima koje smo im, kao poslodavci, u stanju i dužni pružiti u Hrvatskoj. Smatram da na svima leži odgovornost da iz svoje uloge aktivno rade na kreiranju pozitivne perspektive društva. Kada smo se, prije četiri godine, uključili u AmCham Talents program, jasno nam je odmah bilo zašto su naši mladi ljudi vrlo traženi na drugim tržištima. Radi se o ambicioznim, fleksibilnim i svestranim profesionalcima koji, od zadataka koji se postavljaju pred njih, ne odustaju, već sami nalaze adekvatna i kreativna rješenja.

Stopa visokoobrazovanih raste, no osim teorijske podloge, u što je potrebno ulagati kako bi se izdvojili na tržištu?
Vještine na kojima je fokus tijekom formalnog obrazovanja i vještine za uspjeh u poslovnom okruženju se često razlikuju. Kao poslodavci, uistinu bismo voljeli obrazovni sustav koji naglasak stavlja na razvoj kritičkog razmišljanja, te koji njeguje multidisciplinarni pristup svakom problemu. Također, ono što bi bilo korisno, već tijekom školovanja, je razvijati svijest kod mladih o promjenama koje kontinuirano prate razvoj svake industrije. U Hrvatskoj postoji prostor za još snažnije povezivanje obrazovnog sustava s privatnim sektorom tako da mladi ljudi tijekom cijelog obrazovanja, to što uče, stavljaju u realni kontekst i okvire. Prakse su izvanredan alat kako spojiti akademsku i poslovnu zajednicu, ali bi one trebale biti bitno drugačije nego su one to danas – samo forma koju svaki student mora ispuniti. Uz to, sveučilišta i kompanije mogu zajedno raditi na svojim projektima koristeći međusobne resurse i znanja, na taj način potičući inovacije u društvu.

Koji je glavni razlog zbog kojeg RBA odlučuje financirati ili sufinancirati visoko obrazovanje svojih zaposlenika?
S dolaskom novih tehnologija i metoda rada, iznimno nam je važno imati kompetentne stručnjake na svim pozicijama unutar organizacije, kako bismo mogli na vrijeme i kvalitetno odgovoriti na sve izazove i zahtjeve tržišta. Upravo nam je iz tog razloga važno ulagati u ljudski kapital koji je naša najveća vrijednost. U Raiffeisenu se zaposlenici razvijaju kroz zaista široki spektar mogućnosti, te neprekidno ulažemo u poboljšanje digitalnih vještina kroz cijelu organizaciju. S obzirom na digitalno doba u koje smo već zakoračili, zaposlenici se educiraju i za nove tehnologije rada i metodologije rada, te smatram da je dugoročno podizanje i kontinuitet razvijanja znanja u organizaciji, ključno je za ostvarenje poslovne strategije i kredibiliteta prema klijentima.

Danas se gotovo sve stavlja u kontekst međunarodnog poslovanja. Može li jedan program kao što je AmCham Talents potaknuti mlade na razvoj vještina koje su potrebne za poslovanje na inozemnim tržištima?
AmCham Talents program svakako nudi mladim profesionalcima ono što im je potrebno za konkuriranje na inozemnim tržištima. Učenje putem praktičnih iskustava i suradnje s različitim timovima, dijeljenje najboljih praksi s kolegama koji ne dolaze nužno iz iste industrije, izlazak iz okvira radnog mjesta, poticanje na razmišljanje "out-of-the-box", te potraga za cjelovitim rješenjima, svakako su izvanredne polazišne točke za biti konkurentan i tražen na svim tržištima. AmCham Talents program upravo to i nudi mladima.  

Postupno se događa transformacija tržišta, no otpor digitalnoj transformaciji je i dalje velik. Kako premostiti jaz između mladih koji ju priželjkuju i starijih generacija koje su skeptične? 
Smatram da više nismo u poziciji govoriti o skepticizmu, pogotovo u trenutku kada se većina toga odvija upravo na novim tehnologijama. Danas je većina usluga dostupna, ne samo online, već i na vašim mobilnim telefonima. Od naručivanja hrane, do personaliziranih ponuda kredita… sve to možete obaviti u pokretu u svega par pokreta prstom. To je bilo nezamislivo prije svega desetak godina. Upravo zbog činjenice da smo u svojoj poslovnoj, ali i privatnoj svakodnevici, okruženi novim tehnologijama, jaz između generacija se u posljednje vrijeme drastično smanjio i otporu više nema mjesta. 

Društvena odgovornost i poslovna etika postaju dio integralnog poslovanja. Iz iskustva koliko mladi razumiju ove koncepte i može li im jedan program poput spomenutog u tome pomoći?
Svakako. AmCham Talents program nudi mladim profesionalcima izlazak iz naviknute komfor zone te ih smješta u okvire koji sagledavaju vrlo široku sliku poslovanja, čak i van njihovih domena rada. Ujedno, dobiju priliku upoznati kolege iz drugih sustava, čak i drugih industrija što sve širi vidike i omogućuje razumijevanje ukupnog poslovnog konteksta. Etičnost u poslovanju, a u ovom slučaju dosljedno promoviranje talenata i ljudskog razvojnog potencijala, svakako je nešto što ovaj program dosljedno promovira. Samo takvo poslovanje može biti održivo i za društvo i za poslovni sektor i za ove mlade ljude. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost