Otkako je zadarski Poduzetnički inkzubator otvoren 2007. godine u četvrti Bokanjac, bio je redovito popunjen, hvali se Alen Kociper, direktor Poduzetničkog inkubatora. Zamišljen je kao pomoć u kućenju i savjetima poduzetnika-početnika, a kroz njega je do sada prošlo oko 40 firmi. “Trenutno ih je u inkubatoru 18, što znači da su svi kapaciteti popunjeni”, tumači Kociper. Smatra da se analizom poslovanja inkubatora može zaključiti da je inkubator ispunio svrhu postojanja. “Naime, ako se promatra broj poduzetnika koji su prošli ciklus od pet godina poslovanja unutar inkubatora i kasnije nastavili poslovanje te su i dalje prisutni na tržištu, vidljivo je da je taj broj veći od prosjeka. Tako je prema našim saznanjima od 22 poduzetnika koji su boravili i izišli iz inkubatora njih oko 50 posto i dalje posluje u većem ili manjem obimu. Rezultat je još značajniji ako se uzme u obzir dugogodišnja gospodarska kriza”, kaže Kociper. Uglavnom se radi o malim tvrtkama s jednim do pet zaposlenih, a u Inkubatoru se nalaze stanari širokog spektra zanimanja – od informatičara i pčelara do onih koji se bave proizvodnjom i popravkom ronilačke opreme ili gitara.

Poduzetnici se u prostoru mogu zadržati maksimalno 5 godina, i u tom periodu imaju povoljne uvjete najma, te pravo korištenja zajedničkih prostora poput kuhinje i sale za sastanke. Cijena punog najma iznosi 30 kuna po kvadratnom metru, s tim da korisnici u prvoj godini plaćaju nula posto od tog iznosa, u drugoj 15 posto, trećoj 30 posto, četvrtoj 60 posto, te tek u petoj godini puni iznos od 30 kuna. Pravo na dodjelu prostora u zakup po povlaštenim cijenama imaju poduzetnici početnici koji obavljaju djelatnost do maksimalno godinu dana sa sjedištem u Zadru. Prema sadašnjim kriterijima, prioritet imaju poduzetnici koji obavljaju proizvodnu djelatnost koja nije zastupljena u gradu Zadru, koji će korištenjem prostora zaposliti veći broj radnika i čija djelatnost ima izvoznu orijentaciju ili supstituciju uvoza.

Natječaj za zakup prostora trajno je otvoren na web stranicama Inkubatora, temeljem čega se formira baza potencijalnih korisnika. Neovisno o tome, u slučaju da se oslobodi pojedini prostor, dodatno se objavljuje natječaj i u javnim glasilima. Tročlano povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Grada Zadra i Inkubatora, razmatra pristigle zahtjeve, kao i ponude iz baze zahtjeva i predlaže gradonačelniku, najprihvatljivijeg poduzetnika. “U zgradi su osim navedenih poduzetnika smješteni Županijska razvojna agencija – Zadra Nova i uprava Poduzetničkog inkubatora., što dopunjuje uslugu inkubatora budući se korisnici uvijek mogu obratiti ovim potpornim institucijama”, objašnjava Kociper.

Poduzetnički inkubator se brine i o nedalekoj, 40 hektara velikoj Poduzetničkoj zoni Crno čije se otvaranje poprilično oduljilo i zbog čega često izaziva javne prijepore između opozicije i vlasti u Gradu. Kociper priznaje da je riječ o “iznimno kompleksnom i slojevitom projektu” iako je zemljište je u potpunom vlasništvu Grada Zadra, a većina projekata je u raznim fazama ishođenja dozvola za gradnju.

“Projekt na sebe veže čitav niz zavisnih i uvjetno rečeno manjih projekta poput pristupnih sustava odvodnje, vodovodne mreže i cesta. Ukupno se radi o 20-tak većih i manjih projekata, uključujući i najobimniji projekt komunalne infrastrukture zone sa ukupno 30 kilometara prometnica i sve pripadajuće infrastrukture. U prilog joj nije išla činjenica da je smještena u takozvanom III vodozaštitom području , zbog čega je trebalo izraditi čitav niz preliminarnih ispitivanja i studija, koje su uvjetovale kompleksan sustav odvodnje, separatora i laguna. Odrađen je zaista velik posao, Generalno može se reći da polako izlazimo iz procesa izrade dokumentacije i prelazimo u fazu traženja modela za realizaciju zone”, kaže Kociper. Iako u Zadru postoji Poduzetnička zona Murvica jug, Kociper kaže da se dvije zone ne mogu mjeriti jer su koncepcijske različite budući da je Murvica, kao i ostale manje zone u okruženju, namijenjena malim i srednjim poduzetnicima dok je zona Crno deset puta veća te je njezin je razvoj naslonjen na razvoj lučkih kapaciteta, zračne luke i prometnih pravaca, a površine namijenjene za smještaj poduzetnika dozvoljavaju razvoj velikih gospodarskih kapaciteta poput logističara.

Dugotrajna kriza je, međutim, smanjila gospodarstvo što su osjetili i proračuni lokalnih jedinica. “Situacija i uvjeti su se drastično promijenili u odnosu na stanje neposredno prije krize, kad je pokrenut projekt zone Crno. Gledajući iz današnje perspektive, možda je i dobro da se Grad nije upustio u tako veliku investiciju od 50 do 60 milijuna eura po klasičnom modelu koji se primjenjivao u Hrvatskoj, s obzirom na razmjere i dubinu krize, te opći nedostatak investicija”, kaže Kociper.

Smatra da će biti potrebno bitno promijeniti koncept i tražiti nove modele financiranja i razvoja kapitalnih projekata na razini jedinica lokalne uprave i samouprave. “Grad Zadar već je poduzeo neke korake u tom pravcu. Sve se više okrećemo fondovima EU, a u posljednje vrijeme otvaraju se i mogućnosti kroz modele javno privatnog partnerstva, kod kojih se rizik ulaganja sve više prebacuje na privatnog partnera, uz istovremeno zadržavanje primarnog cilja Grada, a to je u ovom slučaju otvaranje novih radnih mjesta. Realizacija zone Crno vrlo vjerojatno će ići u tom pravcu”, zaključuje Kociper. 

Zadarske čokoladne delikatese

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Malo je poznato da je Zadar do prije 80 godina imao tvornicu čokolade pod imenom Ausonia, a Dubravko Vitlov, dizajner čokolade – čokolatijer, s ponosom kaže da je nastavljač te tradicije. “Radeći u kanadskom megapolisu i ja sam se čudio radnji koja je radila čokoladu i čokoladne proizvode koji su bili svježi i koje su radili pred potrošačima, vrhunske kakvoće, mirisa, i oblika.” Prije nešto više od godine dana otvorio je prvu specijaliziranu trgovinu Vitlov čokolade u kojoj izrađuje delikatese. Posao je, kaže, počeo isključivo zbog strasti.

Tvrdi i da mu konditorska industrija nije nikakva konkurencija “Na hrvatskom tržištu vrlo teško ćete naći peciva, kekse, kolače, pa tako i čokoladne delikatese koje su napravljene od prirodnih materijala. Industrije rabe polufabrikate koji produžuju rok trajanja proizvodima, te se ne osvrću previše na podrijetlo i sastav koji ugrađuju u finalni proizvod. Također rabe velike količine šećera, koji također produžuju rok valjanosti proizvodima”, kaže Vitlov.

Kraljevski vinogradi

Malo je vinograda u kojima se održavaju filmski festivali, a jedan od njih su i Kraljevski vinogradi Punta Skala iznad naselja Petrčani kraj Zadra u kojem je prošloga ljeta održano nekoliko projekcija Avantura film festival Zadar. Kraljevski vinogradi Zadar osnovani su na Martinje 11. studenog. 2009. godine, a potom se krenulo u krčenje terena, pripremu zemljišta na način da je usitnjena kamena podloga i zasađeni novi nasadi vinograda na zemljištu s položajem s kojeg sada dolaze vrhunska vina Pošip, Crljenak i Plavac mali, kažu u Kraljevsim vinogradima. Jedni su od rijetkih velikih vinograda u Dalmaciji i Hrvatskoj koji su sađeni na uskom međurednom razmaku tako da na hektaru ima 8.000 čokota loze.

Ideja iz podmorja

Igoru Nuiću višak slobodnog vremena omogućio je duže boravke na moru i bavljenje podvodnim ribolovom. “Tražeći ronilačko odijelo shvatio sam da prave ponude i nema”, opisuje Nuić. Sinula mu je ideja o proizvodnji i servisu ronilačke opreme. “Imao sam informacije o proizvodima, saznanja o izradi, tržištu, poznanstva među korisnicima”, kaže Nuić. Prilika je došla nastupom krize i gašenjem nekoliko velikih stranih i jednog domaćeg poduzeća s proizvodima za ronjenje. Nastao je DiveIn koji, kako kaže Nuić, ne bi nastao bez logističke, moralne i financijske pomoći prijatelja i obitelji. U tvrtki radi šestero ljudi, a nada se da će do ljeta uz poticaje države zaposliti još tri radnika.