Naučio sam da nije dobro najavljivati nešto u konkretnim brojkama te da ljude nije lako uvjeriti da nešto ide u pravome smjeru, rekao je ministar Gordan Maras na Poslovnom uzletu u Sisku odgovarajući na pitanje je li pogriješio kad je prije tri godine najavio otvaranje 50.000 novih radnih mjesta.

Kaže da se to već praktički ostvarilo, odgovorivši brojkom od 50.000 novootvorenih poduzeća i obrta s desecima tisuća novih radnih mjesta za njegova mandata. "Na žalost, i priličan broj poduzeća u međuvremenu je zatvoren pa efekt nije u skladu s očekivanjima", istaknuo je. Podsjetio je da je njegovo ministarstvo 2012. brisalo nekoliko desetaka tisuća tvrtki bez zaposlenih. Na kritike da su obrtnici u lošijem položaju od malih poduzeća odgovorio je da obrtnici do 235 tisuća kuna prihoda nisu u sustavu PDV-a i da su se stvari dodatno popravile u posljednje tri godine. Poduzetnike i dalje muči naplata potraživanja. Priznao je to i Maras, koji je rekao da se nelikvidnost smanjuje, ali da je problem i dalje velik.

"Svjesni smo problema i rješavamo ih", rekao je Maras, koji želi ukinuti šumsku rentu za poduzetnike, o čemu je razgovarao s ministrom poljoprivrede Tihomir Jakovinom. Problem poduzetnika je prijava na EU fondove jer moraju uložiti vlastiti novac za projekte, a tek pri realizaciji projekta mogu očekivati refundaciju iz europske blagajne. Visoke kamate u domaćim poslovnim bankama djeluju demotivirajuće. Maras smatra da to nije velik problem, obrazloživši to iskustvom Ministarstva poduzetništva. "Lani smo dodijelili 250 milijuna bespovratnih kuna za 29 tvrtki koje su se javile na natječaje. Nijedna nije tražila avans, iako je to mogla. Zato nisam pesimističan kad je riječ o prijavi poduzetnika za EU fondove", naveo je Maras.

Dio rješenja u vezi s osiguranim vlastitim novcem kao preduvjetom za fondove EU mogao bi biti HBOR. "Moramo iskoristiti sve mogućnosti HBOR-a. Morat će se aktivirati u kontaktiranju poduzetnika", najavio je Maras, koji smatra da bi HBOR trebao postati veća konkurencija poslovnim bankama kod velikih klijenata te iskoristiti veliku likvidnost. Natječaji za ovogodišnji bespovratni novac iz državnog proračuna kreću potkaj ovoga mjeseca, dok se onaj iz zajedničke europske blagajne još čeka. Maras očekuje da će i to biti riješeno početkom travnja.

"Imamo mali problem s europskom birokracijom. Vidite da nije samo hrvatska birokracija problem. Dolazim u iskušenje da nazovem tamošnjeg načelnika odjela, ali ću se suzdržati još nekoliko dana", dometnuo je. Poduzetnici bi iz Marasova ministarstva mogli dobiti više od 7,5 mlrd. kn do 2020. jer je na Vladi dogovoreno da resori koji ne iskoriste planirani novac preraspodijele resorima koji ga mogu iskoristiti. "Neki neće uspjeti iskoristiti sav novac ne zato što su nesposobni, već što to nije objektivno moguće. Mi možemo iskoristiti taj novac i ne sumnjam da ćemo poduzetnicima podijeliti novac veći od planiranog", najavio je Maras.