Hrvatska je nepoduzetnička zemlja: u biznis se ulazi iz nužde, barijere guše entuzijaste, društvo ne vrednuje poduzetništvo, a iako je primjetan mali pomak, i dalje smo među najlošijim zemljama u Europi, pokazalo je najnovije istraživanje GEM Hrvatska 2017. “Željno iščekujemo da se dogodi istraživanje GEM Hrvatska koje će skinuti riječ ‘ne’ ispred riječi ‘poduzetništvo’, no na žalost to još ne možemo reći”, rekla je predstavljajući istraživanje voditeljica Slavica Singer.

Malo rastućih tvrtki

Od 2000 anketiranih, manje od polovice smatra da poduzetništvo u Hrvatskoj uživa visok status, dok u EU to misli dvije trećine. U Hrvatskoj tek trećina uspijeva prepoznati priliku i zakoračiti u posao, u Uniji gotovo 43 posto, dok švedskih gotovo 80 posto zvuči fantastično. U poduzetništvo najvećim dijelom ulazimo iz nužde; po motivacijskom indeksu Hrvatska je na začelju EU. I dalje je vrlo malo rastućih poduzeća sposobnih zapošljavati, kreirati nove tehnologije, razvijati proizvode za domaće i inozemno tržište i uspješno se nositi s konkurencijom. Suočene s izborom, tvrtke će radije ulagati u nove tehnologije nego u nove proizvode pa je čak oko 70 posto novih i više od 75 posto “odraslih” poduzeća nudi proizvode koji nisu – nikome novi. Iako su (u prosjeku) tehnološki bolje opremljene od EU konkurencije, tvrtke se slabo razvijaju.

“Zato se većina tvrtki se kupa u ‘crvenom oceanu’ domaćeg tržišta”, kaže Singer ilustrirajući bespoštednu borbu za iste kupce. Bolji nego u Europi smo po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika; 9,2 posto poslodavcu je predložilo neku inovaciju, u EU u prosjeku to učini 7%. O tom skrivenom potencijalu nitko ne vodi računa- ni država ni poslodavci koji bi ih trebali adekvatno platiti.

Rezultati nisu iznenadili čelne ljude Udruge banaka i Poslodavaca, Zdenka Adrovića i Davora Majetića, koji su poručili da država mora brzo reagirati kako bi se rast ubrzao.

Niz preporuka

Potom je uslijedio okrugli stol, pod moderiranjem ekonomista Velimira Šonje, na kojem su sudionici diskutirali o poduzetničkoj svakodnevici, ali i nizu preporuka koje je iznijelo istraživanje. Od izmjena regulatornog okvira i rezanja barijera, bolje suradnje akademije i gospodarstva, poboljšanja kvalitete profesionalnih usluga do pristupa (alternativnim izvorima) financiranja.

“Nužnih promjena nema godinama i nadamo se da će ova Vlada nešto napraviti te da Hrvatska neće prihvatiti biti na začelju EU i 2020., što joj se sprema ako odmah ne krene u promjene”, zaključila je Singer.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost