Zadnja varijanta prijedloga novog poreza na ekstradobit kojeg se još brusi pred stavljanje u javnu raspravu, u poslovnoj zajednici izazvala je revolt i apel Vladi da ostane pri prvom konceptu koji u “ekstraprofitere” stavlja samo sektor energetike.

Mijenjanje koncepta i širenje opsega do razine kakvom su pribjegle rijetke članice EU, poput Mađarske i Poljske, u kojoj je namjera “zakačiti” iznenadnu dobit svih tvrtki koje zapošljavaju više od 250 radnika, nije rješenje kojim će se postići cilj, dakle dodatnim oporezivanjem viška dobiti zarađene na cijenama plina, nafte i struje namiriti dio troška mjera ublažavanja energetske krize, a poduzetnici smatraju da će oštetiti mnoge “nevine”.

‘Većina spaja kraj s krajem’
Ogorčenje je najenergičnije iskazala nova glavna direktorica HUP-a Irena Weber, koja se ne može složiti sa stajalištima dijela Vlade da nisu samo energetske tvrtke zabilježile iznadprosječan rast zarade.

Cijelo gospodarstvo, podsjeća, tri godine posluje u teškim i neizvjesnim uvjetima, te apelira da se novi porez zadrži na energetici. S njom se slaže i Branko Roglić, nekadašnji HUP-ovac i vlasnik grupacije Orbico.

“Treba biti jako oprezan s uvođenjem takve mjere, jer se može i obiti o glavu”, ističe poduzetnik koji Vladi savjetuje da obuhvati samo one koji su se ovime obogatili, a njih tvrdi – nema tako puno. Većina poduzetnika, dodaje, doista spaja kraj s krajem, a to što su u takvim uvjetima neki zadnjih godina investirali i sada im se vraća kao rezultat može samo obeshrabriti poduzetnike.

Na moguć i logičan scenarij ukazuje i Hrvoje Bujas iz Glasa poduzetnika. Već mnoge tvrtke gledaju prilagoditi svoju djelatnost ne bi li zaobišle predloženi porez na ekstraprofit i pronašle “rupu u zakonu”, tvrdi.

Dajana Mrčela, predsjednica Udruge prerađivačke industrije i djelatnosti u tehnologiji, sektora koji će biti obuhvaćen novim porezom, kaže kako je industrija daleko od razmišljanja o ostvarivanju izvanrednih prihoda i fokusirana je na premošćivanje kako zimskog razdoblja, tako i onog nakon ožujka, kada ističu mjere Vlade.

“Uslijed energetske krize, uz neizvjesnost cijena energenata, prerađivačke tvrtke suočavaju se i s dodatnim troškovnim pritiscima zbog pronalaska rješenja kojim se može zamijeniti plin kao glavni energent.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Takvi zahvati zahtijevali su i značajna ulaganja u opremu za primjenu alternativnih goriva, pa ovisno o veličini i tehnološkoj opremljenosti trošak doseže i 500.000 eura po tvrtki”, kaže, ukazujući i na dodatna davanja zbog korištenja alternativnih goriva, primjerice ekstra lakog loživog ulja, zbog čijeg smanjenja se Udruga već obratila Vladi.

Dodatna briga industriji su i cijene sirovina na svjetskim burzama, te je, kaže Mrčela, umjesto ekstraprofita fokus industrije na stvaranju preduvjeta i stabilne baze u proizvodnji i poslovanju u 2023.

Rekorder Grčka sa 100%
Inače, od svih članica EU dosaa je jedino Francuska odbacila ideju uvođenja poreza na ekstradobit.

Neke od onih zemalja koje su već uvele ili su u postupku uvođenja također ne postupaju po principu koji je predložila EK, dakle oporezivanjem iznenadne dobiti nastale na skokovima cijena energije i nafte, nego se uvodi svojevrsne trošarine kako bi se smanjilo razliku u cijenama, obuhvaća se uglavnom i financijski sektor, a u nekim zemljama je taj obuhvat i puno širi.

Najdalje je otišla Mađarska, koja u odnosu na hrvatski mogući model, zahvaća još i zrakoplovni sektor. Španjolska i Belgija, pak, dodatan porez na dobit uvodi samo za nuklearna postrojenja. Raspon stopa tog jednokratnog poreza varira od zemlje do zemlje, a hrvatskih 33% među onima nižima. Rekorder je Grčka sa stopom od 100%.

Hrvatski prijedlog je obuhvatiti tvrtke s prihodom većim od 60 milijuna kuna, izračunati prosječnu dobit u posljednje četiri financijske godine od 2018. do 2021. i na svu dobit koja je 20% veća u 2022. naplatiti dodatni porez.

“Kamo sreće da trebam platiti taj porez”, u šali kaže jedan poslodavaac, a za razliku od kojeg puno strpljivije objavu konačnog prijedloga čekaju u Ini, glavnog kandidata za windfall porez.

“Kao kompanija koja je u proteklom razdoblju poslovala iznimno uspješno, ali i udvostručila investicije u devet mjeseci ove godine u odnosu na 2021., s pozornošću pratimo sve što se predlaže na ovu temu”, kratko komentiraju iz Ine.

Javna rasprava i usvajanje na Vladi, te u Saboru trebalo bi brzo proći proceduru, do kraja mjeseca, kako bi se administracija u Poreznoj upravi pripremila, kao i poduzetnici koji će biti obuhvaćeni windfall porezom.