Kroz projekt Poslovni uzlet pored odabira najboljih poduzetnika željeli smo progovoriti i o trendovima, čimbenicima i problemima koji utječu na poslovanje poduzetnika. Tako smo uz podršku naših partnera u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca odlučili jednom mjesečno organizirati poluzatvorene okrugle stolove na kojima uz partnere sudjeluju i mali i srednji poduzetnici. Na dosada održana tri okrugla stola otvorili smo neke teme koje su svojom aktualnošću potakle i širu javnu raspravu. Prvi od njih bio je žene u poduzetništvu, a ovaj okrugli stol prenesen u svim medijma u Hrvatskoj ponovo je aktualizirao pitanje žena na tržištu rada i u poduzetničkim vodama. Na zadnjem okruglom stolu o izvozu čak smo najavili i svojevrsnu ekskluzivu, a to je sniženje kamata na kredite za izvoznike koje uvodu HBOR. Cilj okruglih stolova ponovo je senzibilizirati širu javnost kako bi počela prepoznavati poduzetništvo kao nešto pozitivno i hvale vrijedno.

Samozapošljavanjem žena do 20.000 radnih mjesta

Iako je položaj žena u poduzetništvu i na tržištu rada još uvijek nepovoljan u odnosu na muške kolege, posljednjih godina trendovi su značajno promijenjeni.  Dok je 2008. bilo tek 18 posto žena poduzetnica, u 2013. ih je bilo 25 posto. Također, među obrtnicima je 33 posto žena, a tendencija samozapošljavanja u uzlaznoj je putanji. Na okruglom stolu “Žene poduzetnice”, kojega je u sklopu projekta Poslovni uzlet organizirao Poslovni dnevnik u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP) i Večernjim listom, iz usta žena moglo se čuti da se još uvijek osjećaju diskriminiranima u odnosu na muškarce, no pokazalo se da je njihov najveći problem ipak onaj kojega imaju svi poduzetnici bez obzira na spol. To su prije svega administrativne barijere, nejasni zakoni ili previše pravila koja se često mijenjaju. Ipak, ženama dodatni problem stvara financiranje, posebice ako se u obzir uzme da ih ih tek 13 posto ima u vlasništvu nekretnine koje su često jamstva za kredite, ali i nekoordiniranost među ministarstvima kada je riječ o poticanju ženskog poduzetništva te nedostatak logističke podrške, primjerice, cjelodnevnih vrtića ili brige o djeci, koja bi im olakšala da istovremeno budu majke i uspješne poduzetnice. 

“Unatoč svim barijerama, najveći problem poduzetnica još uvijek je financiranje i stoga trebamo razmišljati kako im olakšati da pokrenu posao. Zahvaljujući dosadašnjoj strategiji poticanja ženskog poduzetništva uočen je napredak, a trenutno pripremamo strategiju ženskog poduzetništva do 2020. koja će također staviti naglasak na to da se žene više uključuju u biznis”, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.  Maras je kazao da poticanje žena poduzetnica ne- Okrugli stol Strana tržišta i izvozne mogućnosti Ž.B./PIXSELL ma samo društvenu korist baziranu na ravnopravnosti spolova, već i značajnu ekonomsku korist. “Pokazalo se da tvrtke u kojima su žene vlasnice, rastu brže od onih gdje žene nisu uključene u vođenje. Osim toga, podaci Europske unije pokazuju da se žene samozapošljavaju tri puta češće nego muškarci. Od 100 nezaposlenih pet je muškaraca i 15 žena koje će pokrenuti postao. O tome treba voditi računa jer bi poticanje samozapošljavanja žena u Hrvatskoj moglo dovesti do 20.000 novih radnih mjesta, a to nije malo”, poručio je ministar Maras dodajući kako je Ministarstvo odustalo od posebnog programa Žene poduzetnice i umjesto toga uvelo dodatno bodovanje i stimuliranje projekata tvrtki koje su u većinskom vlasništvu žene. “Skoro 40 posto poticaja prošle su godine tako ostvarile tvrtke koje su u većinskom ženskom vlasništvu. Njihovi su projekti bili inovativniji, imali su garant veće dodane vrijednosti i većeg zapošljavanja. To sve potvrđuje trendove koji se događaju i u SAD-u i u EU”, zaključio je Maras.  “Žene su spremne i na rizike i na preuzimanje inicijative, no postoje ključne stvari koje se moraju promijeniti. Prije svega potrebno je jačanje svijesti o ženama u poduzetništvu, bolja logistika i bolje prihvaćanje žena poduzetnica u društvu”, zaključila je Maja Pokrovac iz HUP-a, a s njome su se složile i ostale sudionice – Andreja Turčin iz PBZ-a, Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i Darija Ivandić – Vidović iz CO.

HBOR najavio niže kamate

Proaktivnost poduzetnika i snažnije povezivanje realnog sektora s akademskom zajednicom ključno je za uspjeh domaćih izvoznika. U suradnji sa Ministarstvom poduzetništva i obrta i Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), a u sklopu projekta Poslovni uzlet, Poslovni dnevnik održao je panel pod nazivom “Izvoz”.Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju poduzećima se otvara novo, veliko tržište što mijenja poslovanja mnogih tvrtki. Put do uspjeha na tržištu EU teško je naći te moramo biti svjesni da nas čekaju mnoge blokade i poteškoće, no uz kvalitetnu strategiju, usluge i proizvode te prokativnost taj put bit će lakši i uspješniji, zaključak je panela.Ministarstvo poduzetništva i obrta Akcijskim planom podrške izvozu 2014.-2015. pruža podršku i pospješuje plasman hrvatskih roba na inozemna tržišta. No, kako je ekskluzivno najavila pomoćnica ministra poduzetništva i obrta Zdenka Lončar, najkasnije za mjesec dana ministarstvo kreće s obrazovnim ciklusom u kojem će 25 poduzetnika odabranih natječajem odraditi školovanje o izvozu po ITM licenci.

Mijenja se i kamatna stopa na izvozne kredite. Naime, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) snizila je kamatne stope sa 4 na 2 posto za obrtna sredstva za izvoznike koje prvi put izvoze u čemu bi se moglo najviše naći malih i srednjih poduzetnika. Govoreći o snižavanju kamatnih stopa za izvoznike, izvršna direktorica u HBOR-u Ivanka Maričković Putrić naglasila je “da je HBOR do sada podržao više od 12 tisuća izvoznih projekata”. Na glašena je i važnost osiguranja izvoznih poslova koje su mali i srednji poduzetnici sve više svjesni. Ružica Adamović, iz Hrvatskog kreditnog osiguranja istaknula je kako oni pored osiguranja vrše i provjere klijenat na inozemnim tržištima.

Birokraciju će srušiti novi mentalni sklop i čišćenje šume propisa

Bez sustavna čišćenja šume nepotrebnih propisa, ali i promjene cjelokupna mentalnog sklopa državne administracije na nacionalnoj i lokalnoj razini, neće biti većeg pomaka u uklanjanju birokratskih barijera poduzetnicima. Zajednički je to stav sudionika okruglog stola “Administrativne barijere” održanog u petak u organizaciji Poslovnog dnevnika.Opseg prave hiperinflacije raznih zakona i propisa u posljednjih nekoliko godina konkretnim je podacima dočarala Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika. Naime, od 2006. godine, kad je počeo proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji, godišnje se zbog prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini mijenjalo oko 500 zakona.

Foto: PIXSELL

“Prošle smo godine dobili 350 novih zakona, od toga njih 200 bez ikakve najave”, istaknula je Brusić dodavši kako takva proliferacija zakonodavstva od malog poduzetnika zahtijeva da svaki dan većinu vremena provodi prateći izmjene u zakonodavstvu, umjesto da se bavi svojim poslom.To, međutim, nije samo hrvatski, već i europski problem. Prema istraživanju jedne belgijske udruge malih poduzetnika, prosječno se u EU troši 16 sati tjedno  na proučavanje novih zakona. Uzrok takvoj poplavi zakona u Hrvatskoj Igor Škrgatić, predsjednik Uprave tvrtke Deponent, vidi u tome što svaka politička garnitura misli da će pisanjem zakona riješiti problem. “Stalno djelujemo reaktivno, umjesto proaktivno. Najveći problem inflacija je zakona i procedura donošenja bez procjene učinka propisa na one na koje se zakon odnosi”, smatra Škrgatić.No, praćenje usklađenosti sa zakonom nije samo problem malih poduzetnika, već i velikih sustava. Kako je istaknuo Časlav Žaja, direktor Sektora za pravne poslove Croatia osiguranja, osiguravateljski biznis je visokoreguliran, a svakodnevno praćenje svih zakona i pravilnika iscrpljuje i tvrtku poput Croatia osiguranje. “Hrvatska je zbog želje da se što prije pridruži EU nekritički usvajala zakona, doslovno ih prepisivala, pa čak imate i pogreške u prijevodu. Mislim da je sazrelo vrijeme da se pristupi sustavnom čišćenju legislativnoga korpusa”, istaknuo je Žaja i dodao kako mu se čini “da ćemo se ugušiti u toj šumi propisa”.Promjene se, prije svega, moraju početi događati kod nas samih, smatra Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta. Naglasivši kako je Vlada dosad  rasteretila gospodarstvo za 600 milijuna kuna, Lončar je dodala kako u društvu još ima velikih otpora prema reformama. “Generalno, svi smo za promjene u društvu, ali kad ih treba provesti, mnogi ih ne žele baš u svom dvorištu”, ocijenila je Lončar.

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Osvrnuvši se na inflaciju zakona nakon 2006., ocijenila je to “stihijskim pristupom. Ove godine donijet će se oko 130 novih pravnih akata, a procedure su znatno transparentnije nego prije”, naglasila je Lončar. Prema njezinu mišljenju, lakše praćenje izmjena zakonodavstva trebale bi omogućiti obrtnička i gospodarska komora.Gotovo stalne izmjene porezne politike kao velik problem identificirao je i Krešimir Lipovšćak, partner u tvrtki Crowe Horwath. “Građani su vrlo pasivni prema promjenama poreza, posebno PDV-a”, ocjenjuje Lipovšćak, koji se osvrnuo i na Vladinu odluku da oporezuje dividende, čime je proračun dobio manje novca nego od poreza na dobit, gdje su uvedene olakšice ako se dobit reinvestira.

Potrebna ulaganja u inovacije i istraživanje

Ne postoje najvažnije ili manje važne djelatnosti. Unutar svakog sektora postoje uspješne ideje i projekti koji stvaraju dodanu vrijednost, koji su inovativni i kojima se potiče razvoj. Takve treba poticati. Potrebno je ulagati u inovativnost, obrazovanje kadrova te je nužno prilagođavanje trendovima na tržištu. Složili su se sudionici okruglog stola Najpropulzivnije djelatnosti koji se danas održao u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u sklopu projekta Poslovni uzlet Poslovnog dnevnika. Regulativa državnih potpora potiče sve sektore, one koji imajuw dobar projekt, koji će stvoriti dodanu vrijednost. Uostalom, u sustavu Europske Unije nije ni moguće imati sektorski pristup. Umjesto toga prakticira se horizontalni pristup u kojem se potiču i tehnološke djelatnosti poput biotehnologije, biomedicine, inženjerstva ili ICT sektora koji se mogu povezati sa svim sektorima, kao i turizam“, poručila je Dijana Bezjak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta. Niti Ministarstvo gospodarstva, dodala je, neće moći više davati sektorske potpore, one odlaze u prošlost. Bavit će se potporama za istraživanje i razvoj  te umrežavanjem realnog sektora i znanosti kako bi se stvorio veći potencijal rasta. Slično razmišlja i Anny Brusić, direktorica  Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Brusić je sklona pristupu da se ne govori koji su sektori najvažniji jer to izaziva prijepore, nego da počnemo provoditi politike koje će u svim sektorima, i proizvodnima i uslužnima, prepoznati ono najbolje. Da je važnost ulaganja u inovacije i obrazovanje jedna od ključnih elemenata rasta i razvoja smatra i Ante Mandić, direktor informatičke tvrtke IN2.

“Često se tvrdi da je glavni problem poduzetnika novac, no nije to glavni problem. Ako imate dobru ideju, novac se uvijek nađe. Da bismo nešto stvorili moramo raditi, moramo stvarati kadrove, uvijete i klimu u kojoj će se roditi ideje”, poručuje Mandić dodajući kako je potrebno povećati broj ljudi koji se školuju na tehničkim fakultetima, ali i spriječiti mlade ljude da odlaze iz Hrvatske. S njime se složio i Hrvoje Balen, član uprave Algebre koji je naglasio i da bi se od osnovne škole mlade trebalo usmjeravati tehničkim i prirodnim znanostima te ih učiti poduzetništvu. Osim toga, poduzetnici su se složili da je za uspješnu tvrtku nužno jako puno rada, truda, discipline i žrtve, a ne treba očekivati da će uspjeh doći preko noći i bez odricanja. Uostalom, reći će, umijeće preživljavanja poduzetnika je prilagođavanje tržišnim uvjetima. „Treba raditi! Treba raditi prave stvari, ali prije svega treba poštivati kulturu rada i poduzetništva“, poručio je Petar Šimić, direktor Primacošpeda , dok je Brusić dodala da se u društvu zaboravlja da biti poduzetnik znači preuzeti rizik. Veliki problem je, ističe Bezjak, i to što poduzetnici svoje planove rade prema tome gdje mogu ostvariti određene poticaje, a ne zbog svoje dobre ideje. Sudionici su se složili da je prilika na tržištu puno, nema sektora u koji se ne isplati ulagati ako je u njemu nešto novo, inovativno i perspektivno.