Mladi se moraju poticati konkretnim akcijama, a jedna od tih je i društveno odgovoran projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj kojeg je s ciljem nagrađivanja izvrsnosti hrvatskih studenata još 2014. utemeljio Poslovni dnevnik. Ove godine održat će se 8. put, po već poznatom konceptu i s istim velikim ciljevima za mlade, gospodarstvo i cijelu društvenu zajednicu. Iz ovog projekta proizašli su projekti koji i danas krase naslovne strane brojnih medija. Imena poput Ivana Mrvoša ne možete zaboraviti, a neke od naših natjecatelja danas gledamo i u poduzetničkom svijetu.

Osim nagrađivanja izvrsnosti kao jednog od epiteta kojim opisujemo mlade koji su prošli kroz ovaj projekt, glavni ciljevi tiču se i poticanja njihova lakšeg uključivanja u sustav nacionalne ekonomije, kao i podizanja svijesti javnosti o potrebi zadržavanja obrazovanih mladih ljudi u Hrvatskoj i pružanju prilike za implementaciju njihovih kreativnih ideja.

Kao i ovih godina, tako je i u 2022. u fokusu projekta nagradni natječaj kroz koji se mladima daje prilika da prijavom razvojnih projekata kroz tri kategorije prezentiraju ideje, znanja i sposobnosti i tako pokažu da oni znaju i mogu, a da za ostanak u Hrvatskoj trebaju tek podršku onih o kojima njihova budućnost u Hrvatskoj prečesto ovisi.

Kako iz godine u godinu ističu organizatori Poslovni dnevnik i Večernji list, mladi obrazovani ljudi najveća su vrijednost koju Hrvatska ima. To je ono što se mora ponoviti i što vrijedi biti ponovljeno, pogotovo u vremenima kada se svakodnevno suočavamo s crnim brojkama iz kojih se iščitava da mladi zbog nedostatka prilika odlaze i svoja znanja na raspolaganje daju negdje drugdje. Ono što je bitno, a što naglašavaju organizatori, jest osigurati im uvjete da ostanu u Hrvatskoj i svoja znanja stave na raspolaganje svojoj domovini i gospodarskom rastu svoje države.

Važne teme

“Mi mladost moramo zadržati u Hrvatskoj, ne zbog nekog patriotizma, već zato što znamo da mladima nigdje neće biti bolje”, ističe već godinama glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Projekti mladih talenata iz godine u godinu predstavljaju se u tri vrijedne kategorije, a to su Financijaš, Inovativna Hrvatska i Izvorno hrvatsko. Svake godine na adrese dvaju vodećih dnevnih listova na ove teme pristigne 200-tinjak projekata s važnom porukom promjene, a najbolji od njih dobiju priliku predstaviti se i pred stručnim žirijem te kući ponijeti vrijedne nagrade. To je oko 1400 projekata do sada, ali onih projekata koji su pokazatelj da živimo u državi koja ima vrijedne, pametne i obrazovane ljude kojima se prilika mora pružiti.

Financijska pismenost goruća je tema, a upravo na toj osnovi prije dvije godine utemeljena je kategorija Financijaš. Ovom kategorijom želi se promovirati nužnost sustavnog promišljanja mladih u primjeni znanja i vještina za učinkovito upravljanje financijama te poznavanje prednosti ulaganja u fondove, a sve kako bismo podigli svijest o važnosti podizanja razine financijske pismenosti mladih koja je nužna u današnjem svijetu ubrzanog razvoja financijskih tržišta.

Pokrovitelj ove kategorije je AZ d.o.o. društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. U kategoriji Financijaš u 7. godini projekta pobijedio je Marko Dodić, student 2. godine RIT Croatia, smjera međunarodno poslovanja s projektom TECTUS. Inovativni načini razmišljanja o financija potrebni su kako bi se problem financijske pismenosti smanjio, a projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj prilika je da mladi predstave svoje ideje koje na isti mogu utjecati. U 2022. birat će se novi projekt koji se bavi financijama i posljedično utječe na financijsku pismenost. Kategorija Financijaš je postoji tek nekoliko godina i svojevrsna je ‘inovacija’ u projektu Hrvatska pamet Hrvatskoj, međutim kategorija Inovativna Hrvatska obilježila je i sami start projekta. U sklopu projektnog zadatka u ovoj kategoriji od studenata se očekivalo da prezentiraju inovativne ideje koje će biti korisne pojedincima ili tvrtkama te time doprinijeti dodatnom razvoju Hrvatske i ojačati njezin status na polju inovativnosti u svijetu, ali i ideje koje se odnose na mogućnosti jačeg poticanja inovativnosti među mladima. Ideje mogu biti mnogobrojne, kao što su primjerice interaktivna internetska stranica koja nudi dosad neviđene mogućnosti, neki novi tehnološki proizvod koji će olakšati posao u nekoj grani industrije, ali i nova metoda poticanja inovativnosti u društvu – mogućnosti su doista velike, a ideje koje su predstavili studenti pokazale da u Hrvatskoj imamo inovativni ‘mindset’ koji nas tjera dalje. Najbolji inovativni mindset u 2021. pokazale su Lucija Markovinović i Marina Maršić, studentice 2. godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koje su se predstavile s projektom STROLLERENT. U ovoj kategoriji birat će se najbolji studenti i za 2022., a očekuje se nove ideje kojima će inovacija biti imperativ.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Svijet biznisa

Kategorija Izvorno hrvatsko također projekt prati od samih početaka. Zadatak natjecatelja u ovoj kategoriji je osmisliti način na koji će plasirati postojeći hrvatski proizvod, istaknuti njegove kvalitete svojom kreativnošću i idejama ili, pak, jednostavno osmisliti potpuno novi proizvod i strategiju za njegov što bolji uspjeh na domaćem i inozemnim tržištima.

Mogli bismo reći da se traži nešto ‘’svjetsko, a naše’’. Za to ste već sigurno čuli i sigurno možete nabrojati barem jedan proizvod uslugu ili osobu kojoj ćete pridružiti tu rečenicu. Prošle godine u ovoj kategoriji najuspješniji je bio Luka Malenica, student 2. godine Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i to s projektom POPULARIZACIJA SINJSKE ALKE. Vjerujemo da će i ova godina iznjedriti nove projekte koji će zadovoljiti sve kriterije postavljane u ovoj kategoriji.

U novoj sezoni projekta vrijednim će se nagradama i dalje nagrađivati tri najbolja projekta, a svi finalisti imat će jedinstvenu priliku demonstriranja vlastitih znanja i sposobnosti zainteresiranim poslodavcima. Studentske projekte selektirat će i ocjenjivati stručni ocjenjivački sud.

S obzirom na to da je svaka od tri zadane teme iz vrlo različitih područja, stručni sud se formira sukladno kategoriji odnosno području stručnosti svakog pojedinog člana.

Stalan postav ocjenjivačkog suda činit će predstavnici partnera i Poslovnog dnevnika, a dio ocjenjivačkog suda koji će se mijenjati ovisno o zadanoj projektnoj temi bit će sastavljen od predstavnika resornih ministarstava, sveučilišnih nastavnika te strukovnih institucija. Hrvatska pamet Hrvatskoj je društveno odgovoran projekt Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika na kojem se natječu studentski razvojni projekti. Mladi ljudi koji se svake godine predstavljaju pred budnim okom stručnjaka ulijevaju novu dozu optimizma.

Oni raspisuju projekte kojih se ne bi posramio ni ozbiljniji poslodavac, a kako ističe Nišević, posebno važno ih je motivirati danas kada su odlasci mladih postali učestaliji.

Poslovni dnevnik prepoznao je tu problematiku, odlučio se okrenuti mladim ljudima i pokazati im kako i tu mogu napraviti biznis.

Ostanak mladih

Zahvaljujući jedinstvenim medijskim platformama, cilj organizatora jest biti inicijator zajedničkog djelovanja svih segmenata društva, te potaknuti suradnju poslovne, akademske i političke javnosti na stvaranju uvjeta za ostanak mladih akademski obrazovanih ljudi u Hrvatskoj s jedne strane, ali i uključiti mlade, visokoobrazovane građane u proces promišljanja smjera budućeg razvoja Hrvatske. Stoga, svake godine projektu pristupi i velik broj partnera koji zajedno s Poslovnim dnevnikom i Večernjim listom nastoje proširiti ovu važnu poruku.

Mladi su osnova našeg gospodarskog razvoja i osnova intelektualna i produktivna vrijednost države te se prema njima tako treba i odnositi. Treba ih validirati i omogućiti im da se razviju u poduzetnike i poslovnjake čiji će sustavi razmišljanja pomicati planine koje su do sada nepomaknute i koji će krenuti stopama kao što je 2015. to napravio Ivan Mrvoš, čiji su proizvodi danas poznati diljem
svijeta.