Nedavno je, u okviru ILBA poslovne akademije (Innovation and Leadership Business Academy), održan zanimljiv okrugli stol na temu "Kako u uvjetima sve manjih proračuna povećati poslovnu izvrsnost kroz naprednu javnu nabavu?".

Stručnjaci iz različitih javnih institucija, koji se bave javnom nabavom, financijskim upravljanjem i kontrolingom i internom revizijom razgovarali su o izazovima koji se pred njih postavljaju promjenama u propisima Republike Hrvatske i Europske unije, te o dobroj i lošoj poslovnoj praksi u navedenim područjima. Skupom je moderirao Boris Blumenschein, a ostali govornici bili su Darko Gulija (e-Poslovanje), Amalija Ikšić (PIFC, FMC i interna revizija) i Tajana Repulec (javna nabava). Opći je zaključak, s kojim su se složili svi prisutni, je da je krajnje vrijeme za novi pristup u području javne nabave, te su mu dali radni naziv "Javna nabava 2.0". O čemu se tu zapravo radi, govori Boris Blumenschein, član Uprave konzultantske i ICT kuće Infodom koji je moderirao ovim događanjem. 

Što je zapravo Javna nabava 2.0.?
To je poziv svim sudionicima, i naručiteljima i ponuditeljima, da usklade svoje poslovne procese i prihvate nove tehnološke standarde, kako bi se pravovremeno uključili i iskoristili sve ove promijene. One im idu u prilog: naručitelji bi dobili kvalitetnije robe i usluge uz racionalnije i transparentnije trošenje javnog novca, a ponuditelji, posebno oni mali i srednji, postali konkurentniji na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Skup aktivnosti koje se provode u javnoj nabavi izgledaju kao ledena santa, od kojih je samo jedna sedmina vidljiva i predmet je naše pažnje, a stvarno je preostalih 6/7 ključno, te se unaprjeđenjem toga dijela postižu značajne prednosti i uštede. 

Koji su najveći problemi s javnim nabavkom u Hrvatskoj?
Kod nas još se uvijek bavimo prvom riječju – "javna", a manje onom drugom – "nabava", tj. više se bavimo formom i udovoljenjem zahtijeva različitih propisa, dok se malo ili ništa pažnje ne posvećuje kako da ono što nabavljamo bude pravovremeno nabavljeno, svrsishodno, kvalitetno i u skladu s plaćenim sredstvima. I dalje je najčešći kriterij najniža ponuđena cijena, što za robe i usluge koje se ne mogu dovoljno detaljno opisati, onemogućuje bilo kakvu usporedbu, te rezultira lošom kvalitetom, opremom koja je daleko skuplja u fazi eksploatacije, za koju nema potrošnog materijala i dijelova ili su basnoslovno skupi. Odsustvo bilo kakve standardizacije, kako u području samih poslovnih procesa, tako i u području dokumentacije, a posebno specifikacija roba i usluga koje se nabavljaju, dodatno kompliciraju život svima koji sudjeluju u tom procesu. 
Kako se u javnoj nabavi potroši više od 20% BDP-a, ovakva situacija ima i te kakvog utjecaja na naše ukupno gospodarstvo. Zbog složenosti i zahtjevnosti same procedure, kriterija i dokumentacije, veliki broj poduzetnika nije u postupcima javne nabave niti sudjelovao čak ni u Hrvatskoj, a kamoli u drugim zemljama članicama, iako na to ima pravo. 

Kakva je praksa u EU?
U prilog sada ide  činjenica da Europska unija nije zadovoljna razvojem svog najvećeg cilja – jedinstvenog tržišta, pa je pripremila čitav niz vrlo konkretnih mjera u okviru programa razvoja do 2020. godine (tzv. Europe 2020), od kojih se 14 mjera odnose na područje javne nabave.  Riječ je npr. o poticanju javnih naručitelja da dijele predmete nabave do one razine do koje je to moguće, kako bi se omogućilo specijaliziranim malim i srednjim poduzetnicima (MSP, SME) sudjelovanje na takvim nadmetanjima. Za usluge ali i neke vrste roba, traži se definicija potrebe, a prepušta ponuditeljima da predlože potencijalna rješenja, kako bi koristili svoju inovativnost, od čega i sami naručitelji mogu imati velike koristi. Za većinu nabava se, umjesto najniže cijene, inzistira na primjeni kriterija do nedavno poznatog kao "ekonomski najpovoljnija ponuda", a sada se predlaže "najbolji odnos između cijene i kvalitete" (MEAT – Most Economically Advantageous Tender).

Dobar dio ovih mjera se odnosi i na javne nabave povezane s davanjem koncesija. 
Ako znamo da obveznici ovih novih pravila nisu samo javni naručitelji, već i svi oni koji će trošiti sredstva dobivena iz EU fondova, ova skupina mjera postaje jedna od najvažnijih u budućem razdoblju. Ono što je posebno značajno je, da će se pripremom za ovakve postupke javne nabave, naši poduzetnici pripremiti i biti konkurentniji i na cijelom području Europske unije, jer su pravila ista za sve. 

Koliko hrvatski poduzetnici, posebice mali i srednji mogu biti konkurentni u EU?
Ako znamo da obveznici ovih novih pravila nisu samo javni naručitelji, već i svi oni koji će trošiti sredstva dobivena iz EU fondova, ova skupina mjera postaje jedna od najvažnijih u budućem razdoblju. Ono što je posebno značajno je, da će se pripremom za ovakve postupke javne nabave, naši poduzetnici pripremiti i biti konkurentniji i na cijelom području Europske unije, jer su pravila ista za sve. Također, potiče se primjena suvremenih elektroničkih alata u javnoj nabavi. Riječ je o portalima, kakav je kod nas EOJN Narodnih novina

Koliko su za funkcionalnu javnu nabavu bitni informatički alati?
U Europskoj uniji se potiče primjena suvremenih elektroničkih alata u javnoj nabavi. Riječ je o portalima, kakav je kod nas EOJN (Elektronički oglasnik javne nabave) Narodnih novina. Europska komisija financirala je posebnu studiju, koju je izvela konzultantska kuća PwC, tzv. Golden Book of e-Procurement, koja je u međuvremenu postala svojevrsna "kuharica" za razvoj takvih portala. Do 2016. godine zahtijeva se primjena e-Nabave (engl. e-Tendering) i e-Dražbi (e-Auction), koji su već planirani u dokumentu "Strategija razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013.-2016." i spremni za korištenje na spomenutom EOJN portalu. Ovi će načini nabave pomoći malim i srednjim poduzetnicima, bez obzira gdje se nalazili, da praktički bez ikakvih troškova, mogu ne samo preuzeti dokumentaciju pojedine nabave, već i pratiti što tko nabavlja, pripremiti i predati ponudu, natjecati se na elektroničkoj dražbi. Jednom riječju, biti konkurentniji velikim igračima u velikim gradovima, doći do novih poslova bez dodatnih ulaganja. Ako se tome dodaju prednosti korištenja e-Računa, kompletira se cjelovita slika o sigurno najboljoj prilici za naše poduzetnika IKADA. Ponavljam, ne samo u Hrvatskoj, nego na cijelom području Europske unije. Za nadmetanja preko određene vrijednosti neće morati znati ni jezik zemlje u kojoj se postupak provodi, dovoljan će biti engleski, jer se takvi postupci objavljuju na elektroničkom oglasniku javne nabave Europske unije TED (Tenders Electronic Daily – na Web adresi ted.europa.eu). EOJN automatski prosljeđuju takve postupke, pa naši javni naručitelji ne moraju posebno pripremati i slati obavijesti o njima na TED. 

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate

Kakva su iskustva Infodoma s provođenjem javnih nabava? 
Tvrtka InfoDom bavi se dugi niz godina poslovnim procesima javne nabave, njihovim uređivanjem, informatičkom podrškom te drugim povezanim uslugama, s ciljem unaprjeđenja rada javnih naručitelja i povećanjem konkurentnosti naših poduzetnika, ponuditelja u javnoj nabavi.  S 20-tak eksperata za ovo područje, InfoDom više od 10 godina razvija i implementira svoju softversku platformu za javnu nabavu e-SPIN@. Nakon većeg broja projekata u Hrvatskoj i regiji, posebno priznanje je dobivanje projekta uspostave središnjeg portala za e-Javnu nabavu na Kosovu, financiranog od strane Svjetske banke. Riječ je o najzahtjevnijem i najcjelovitijem projektu u regiji, koji će obuhvatiti i funkcije objedinjene javne nabave, standardizaciju e-Kataloga roba i usluga, e-Nabavu, e-Dražbe različitih oblika i vrsta. Korisnici sustava će biti javni naručitelji, ponuditelji u javnoj nabavi, ministarstvo financija, tijelo zaduženo za javnu nabavu u Vladi Kosova, tijelo zaduženo za žalbe, agencija za objedinjenu javnu nabavu kao i javnost. Projekt je dobiven u jakoj međunarodnoj konkurenciji, što predstavlja važno priznanje InfoDom timu.