S ciljem informiranja šire javnosti o mogućnostima financiranja iz fondova EU te isticanja dosadašnjih postignuća i rezultata kada je o korištenju europskih izvora financiranja riječ, u Biogradu na Moru prošlog su četvrtka u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije održani Regionalni dani EU fondova.

Gradonačelnik Biograda na Moru Ivan Knez u svom pozdravnom govoru zahvalio je svim Vladama koje su dale doprinos povlačenja novca iz EU fondova, istaknuvši da u tome Biograd bilježi sjajne rezultate. Upravo taj grad jedan je od nositelja kvalitetnih i velikih promjena kojima su na čelu dva velika projekta, revitalizacija parka Vransko jezero i Biosfera Biograd, i koji će snažno unaprijediti ovaj kraj pri čemu se ne smije zaboraviti Zadar ni Šibenik koji prednjače u povlačenju novca iz europskih fondova. Riječi su to kojima je pomoćnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Dragan Jelić pozdravio okupljene, dodavši da se manifestacije poput ove organiziraju upravo s ciljem upoznavanja važnosti EU fondova u gospodarskom napretku.

Nosioci promjena

“Građani su nosioci promjena, a mi želimo pokazati da je to moguće te da su mnogi posljednjih godina ostvarili svoje poslovne ciljeve i snove. Svjesni smo kritika javnosti, no uložili smo trud kako bismo olakšali korištenje novca dostupnog iz europskih fondova”, kazao je. Istaknuo je i da sada imaju preko 3000 ugovora potpisanih s poduzetnicima koji su u postotku povukli najviše sredstava. “Međutim, tu ne stajemo. Već razmišljamo o onome što Hrvatsku čeka nakon 2020., radimo na važnom dokumentu da sljedeće financijsko razdoblje dočekamo spremni. Radi se o nacionalnoj razvojnoj strategiji, a otvorili smo i posebnu web stranicu gdje svojim prijedlozima vi kao građani možete unaprijediti navedeni dokument“, poručio je Jelić.

Kada se govori o ulaganjima u turizam treba imati u vidi da se radi o visoko fragmentiranom sektoru s mnogostrukim učincima po gospodarstvo i samu turističku destinaciju, istaknula je voditeljica Odjela za programiranje i vrednovanje programa u Ministarstvu turizma Ksenija Slivar na panel diskusiji pod nazivom Biograd na Moru – razvoj turizma i poljoprivrede kroz fondove EU. “Turizam nema jedan fond financiranja već su raspodijeljeni kroz razne fondove, pored programa Konkurentnost i kohezija, te Učinkoviti ljudski potencijali u obzir dolaze i mjere za ruralni razvoj i drugi. Upućujemo pozive poduzetnicima, raspisujemo natječaje za financiranje javne infrastrukture te pozive za područje obrazovanja, a u kulturnu je baštinu do sada uloženo preko 900 milijuna kuna. Ističemo pozive vezane za uključivanje ranjivih skupina u sustav zapošljavanja te novu e-uslugu za izdavanja kategorizacije. U Ministarstvu turizma uspješno pripremaju vrijedne projekte te im možemo poželjeti samo da još bolje nastave. Svjesni smo stalnih promjena, no moramo biti fleksibilni”, kazala je Slivar dodavši i da vjeruje kako će uskoro u široj mjeri omogućiti jednostavnije i lakše financiranje sustava.

Velika se pažnja pridaje zaštiti okoliša te su na raspolaganju posebne mjere i za zaštitu okoliša, dodala je voditeljica Službe za održivo gospodarenje zemljištem i potpore šumarstvu u Ministarstvu poljoprivrede Branka Palčić. “U novom programskom razdoblju veći je naglasak stavljen na okoliš. Sredstava ima, javljate se na natječaj i neka vas količina dokumentacije ne obeshrabri, svi smo vam na raspolaganju”, poručila je zainteresiranima.

Spomenula je i izazove s kojima se sustav susreće i sam proces prijave projekata na koji se korisnici znaju žaliti da je kompleksan. “Od korisnika sve to moramo tražiti jer kad dođe revizija, oni zaista sve pregledavaju i u slučaju pogreške država mora vratiti novac. Najavljena je simplifikacija postupka”, istaknula je kazavši i da navedeno treba uzeti sa zadrškom.

'Boom' u zaleđu

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Zaleđe Biograda u posljednje je vrijeme doživjelo veliki ‘boom’, nastavio je voditelj LAG Laura Ivan Čupić pojasnivši da je osnovna djelatnost LAG-ova raspisivanje natječaja iz ugovorenih sredstava. “Dobili smo veće ovlasti, LAG-ovi dobivaju na svojoj važnosti. Imamo oko 120 realiziranih projekata, 50-ak iz turizma i to su većinom manji projekti, uglavnom bazeni, a ostatak čine ulaganja na seoskim domaćinstvima, OPG-ovima i drugdje. Također, mladi se poljoprivrednik do 41. godine mogao prijaviti za 50 tisuća eura za mehanizaciju i/ili sadnju dugogodišnjih nasada te novac dobiti 100 posto bespovratno. U svome radu nemamo većih problema. Napravili smo strategiju razvoja našeg područja, a kada mi raspišemo natječaj na njega se smiju javiti samo ljudi s ovog područja te ne sudjeluju u konkurenciji s ostalim gradovima. Ohrabrio bih sve koji još nisu koristili sredstva da se svakako jave ako misle da imaju ikakve šanse jer uz sve probleme, administrativne i ostale, od projekata u kojima smo sudjelovali još se nitko nije požalio što je dobio sredstva”, zaključio je Čupić.

Simbolična sredstva

O izuzetnom fenomenu prirodnih vrijednosti na panel diskusiji govorio je ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin koji je tom prilikom dodao i da posjetitelji nakon divljenja prirodi ovdje nemaju što raditi ni kako doći do druge strane jezera. “Nekim svojim sredstvima, mahom simboličnim, ne bismo uspjeli izgraditi odgovarajuću infrastrukturu koja je preduvjet za razvoj programa edukacije i osposobljavanja. Naši su najveći izazovi administrativno upravljanje projektima, odnosno velik i zahtjevan posao u kojem ne smije biti greške. Čitava se zemlja suočava s problemom nedostatka kvalitetnih izvođača uslijed odlaska kvalitetne radne snage”, napomenuo je. Istaknuo je i projekt Biosfera Biograd čiji je cilj održavanje radionica i edukacija i šire od biogradskog zaleđa, odnosno prenošenje znanja kako se aktivno uključiti u najbrže rastuću granu turizma – aktivni i sportski turizam. “Navedeni segment bilježi 68% rasta posljednjih nekoliko godina i poprilično je raznolik te obuhvaća bicikliste, penjače, ronioce, kajakaše… Cilj nam je što više takvih posjetitelja, dok moramo poraditi i na unutarnjim preprekama, kao što je dobivanje građevinskih dozvola te rješavanje imovinsko – pravnih zavrzlama”, naveo je Katičin.