Trenutni prioriteti tržišta energetike su poboljšanje međusobne povezanosti energetskih mreža i osuvremenjivanje infrastrukture s ciljem smanjenja energetske ovisnosti, izbjegavanja poremećaja u opskrbi te osiguranja povoljnih energenata gospodarstvu. U pozadini navedene odluke nalazi se činjenica suočenosti regije sa zastarjelom energetskom infrastrukturom, slabo integriranim tržištima i nekoordiniranim nacionalnim energetskim politikama, poručeno je na panel diskusiji održanoj u četvrtak u sklopu 4. Energy Market Foruma.

S obzirom na to da u travnju počinje liberalizacija tržišta plina, kao najvažnije pitanje pokazalo se ono poticanja prekograničnih projekata u plinskoj infrastrukturi. Na prednosti diversifikacije cjelokupnog tržišta i davanje prilika i inozemnim tvrtkama ukazao je voditelj službe za inozemna tržišta slovenskog Geoplina Emil Wein. "Konstantno radimo na jačanju prisutnosti i svaki korak u smjeru boljeg pozicioniranja za nas je golema mogućnost u procesu diversifikacije tržišta. Trenutno radimo na osnaživanju naše pozicije i širenju jer za to imamo mogućnosti s obzirom na našu stratešku snagu", kazao je.

Nastavio je i da treba uskladiti zakonodavstvo i pravila o funkcioniranju tržišta jer su brojne zemlje, poput Austrije ili Nizozemske, u velikoj prednosti. Problem je što je Hrvatska do sada uvijek bila na krivom kraju cijevi, bez obzira na vlastite potencijale, naglasio je Vedran Špehar, član Uprave Plinacra. "Na raspolaganju nam je novac europskih fondova tako da se više ne možemo izvlačiti da se u projekte ne možemo upustiti. Zahtjevi su vrlo visoko postavljeni, kako tržišni, tako i oni krajnjeg korisnika, ali novca za njihovo ispunjenje ima", dodao je. "S Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srbijom bismo se mogli i trebali povezati, kao i s drugim zemljama u našem okruženju koje rade na razvijanju kvalitetnih projekata", nastavio je, a s tim slaže i Ivica Jakić, konzultant u kompaniji Alpiq SE, koji naglašava da Hrvatska mora definirati smjer kojim će ići kada govorimo o plinskoj industriji.

"Sve države oko nas pričaju planovima, ali ih i ostvare, za razliku od nas. Postat ćemo sve manje bitan faktor ukupne europske energetske energetike dok se smislimo što želimo. Neki sada vitalni projekti nama su se nudili prije osam godina, kada ih nismo prepoznali", upozorio je. Preporuka je da bismo se trebali boriti za cijenu plina što će odlučiti hoćemo li biti konkurentni ili ne, a u tom kontekstu Hrvatska mora složiti dobar koncept koji će biti isplativ i za investitore, i korisnike i dobavljače.

"Ne možemo živjeti samo od tranzitne naknade", upozorio je Jakić. Cijena plina koju kupci plaćaju rezultate je brojnih geopolitičkih faktora i naše tržište ovisi o kretanjima na susjednima, kazala je Antonija Glavaš, članica Uprave Prvog plinarskog društva (PPD-a). "Ovisimo o onome što se događa na nama bliskim tržištima. Kao regionalna tvrtka svoje poslovanje temeljimo na dugotrajnim odnosima i sigurnosti opskrbe, dok na našu stabilnost naravno utječu okolni ekonomski faktori. Ipak, pohvalila bi i naš rad koji ponekad doslovno možemo izjednačiti s čudom jer je zapadnim zemljama za stjecanje pozicije identične našoj u pojedinim slučajevima bilo potrebno desetak godina", komentirala je.

Dodala je i da okrupnjivanje tržišta logična i očekivana posljedica, i da bez obzira na trajanje navedenog procesa na njemu treba ustrajati. Isto tako, panelisti su ukazali da plin definitivno ima važnu ulogu i budućnost kao tranzitni ali nekad i neophodni energent, te da u suradnji se obnovljivim izvorima može ispuniti sve potrebe.