Kapitalizam je imao nekoliko faza razvoja, a činjenica je da ga je pokretala i modificirala uglavnom želja za boljom organizacijom i većom zaradom. Može li kapitalizam imati i neku širu ulogu osim akumuliranja zarade za vlasnike kompanija i menadžere? Pitanje je koje, i ne samo usred recesije i općeg osiromašenja građana u mnogim razvijenim zemljama svijeta, izgleda kao utopija. No, kako piše Harvard Business Review (HBR), sve više vlasnika kompanija i vodećih menadžera uviđa da je njihova misija puno šira od pukog stvaranja što veće zarade te se tako stvara jedan novi društveni proces – "svjesni kapitalizam". 

Pozitivan utjecaj
Svjesni kapitalizam se definira kao način razmišljanja o kapitalizmu i poslovanju tvrtki koje bolje odražava našu poziciju u odnosu na čitavo čovječanstvo, stanje današnjeg svijeta i urođen potencijal poslovanja da bi se ostvario pozitivan utjecaj na svijet. "Svjesne tvrtke su usmjerene prema višim svrhama te nastoje uskladiti i integrirati interese svih svojih glavnih aktera. Njihovo više stanje svijesti vidljivo je u međusobnom odnosu među svim sudionicima u procesu – vlasnici, menadžeri, dioničari, radnici, dobavljači, klijenti te građani koji na ovaj ili onaj način dolaze u doticaj s kompanijom. Takve tvrtke dopuštaju svim akterima da u relativno opuštajućoj atmosferi otkriju i realiziraju rezultate sinergije", kaže se u analizi HBR-a o svijesnom kapitalizmu. Vodeći ljudi u tim tvrtkama su svjesni svoje uloge vođe te uloge koji ima njihova komapnija prema ljudima koji dolaze u kontakt s njom, ali isto tako i sa planetom koju svi dijelimo. Takvi vođe nastoje stvoriti financijsko, intelektualno, socijalno, kulturno, emocionalno, duhovno, fizičko i ekološko bogatstvo za sve svoje sudionike. Harvard Business Review, pozivajući se na poslovne statistike s burzi, navodi da tvrtke koje primjenjuju takve principe nadmašuju tradicionalne tvrtke u financijskom smislu, ali i u mnogim drugima. 

Istine o kapitalizmu
U konačnici, takve tvrtke stvaraju trajnu vrijednost i dovode do povećanja općeg blagostanja – pomažu da miljarde ljudi prožive svoj životni vijek prožet strašću, svrhom, ljubavi i kreativnosti – ukratko, svijet slobode. Iako se uvijek na velike tvrtke i njihove vlasnike gledalo kao na "grabežljivce" kojima je stalo samo do njihove vlastite zarade, u HBR-u podsjećaju da su mnoge od njih doprinjele općem blagostanju na zemlji. Stoga zaključuju da su neke istine o kapitalizmu očite: rad donosi prosperitet svima, stvara vrijednost. Takvo poslovanje je etičko jer se temelji na dobrovoljnoj razmjeni, a također je plemenito jer može podići kvalitetu našeg života – podiže narod iz siromaštva i stvara prosperitet. Iz toga prozlazi kako je kapitalizam najmoćniji sustav društvene suradnje i ljudskog napretka ikad začet. To je jedna od najvažnijih ideja koju su ljudi ikada imali. No, možemo težiti i više. To više je upravo svijesni kapitalizam koji znači da su svi sudionici u poslovnom procesu svjesni uloge koju oni sami, a i čitavi poslovni proces, imaju na širu zajednicu, a u konačnici i na čitavo čovječanstvo kao i planetu Zemlju.

Boljitak čovječanstva

Rast standarda i svjetske populacije

"Razmislite o tome što se dogodilo u posljednjih 200 godina, vrijeme kada se kapitalizam stvarno ukorijenio kao ideja u društvima. Nakon nekoliko desetaka tisućljeća u kojima je 85 do 90 posto ljudskih bića živjelo s manje od jednog dolara na dan, u današnjim uvjetima su prihodi po stanovniku porasli gotovo 15 puta u realnoj vrijednosti u dolarima. Usmjerenost na kvalitetu i pristupačne cijene su doveli do toga da prosječni Amerikanac danas živi 100 puta bolje nego prije 200 godina. Prosječni životni vijek narastao je s oko 30 na preko 67 godina u tom vremenskom razdoblju. Istodobno je ljudska populacija porasla od jedne milijarde u 1820 na preko sedam milijarde danas", navode u HBR-u