Unatoč jasnim i višestrukim benefitima za gospodarstvo zemlje, proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj neprekidno pada. Potrebe Hrvatske za mlijekom procjenjuju se na 900 milijuna kilograma mlijeka godišnje, a u nas se danas proizvodi oko 450 mil. kg svježeg sirovog mlijeka.

Nastavi li se ovakav negativan trend, Hrvatska će se suočiti s višestrukom problematikom: nastavkom egzodusa stanovništva iz ruralnih područja, prestankom proizvodnje mlijeka i neodrživosti mljekarske prerađivačke industrije, rastom nezaposlenosti (danas je u mljekarskom sektoru zaposleno oko 30.000 ljudi),  povećanjem uvoza i još većom nedostatnosti zemlje u proizvodnji hrane za vlastite potrebe.

Stoga je važno sagledati domaću poljoprivredu u cijelosti te u centar poljoprivredne strategije pozicionirati one grane koje stvaraju multiplicirajuće pozitivne efekte za gospodarstvo u cijelosti, a to je nepobitno mljekarski sektor. A domaći je mljekarski sektor, proizvodnja i prerada mlijeka, suočen s nezdravom konkurencijom u vidu plasiranja gotovih mliječnih proizvoda iz drugih EU zemalja, po nerijetko dampinškim cijenama. Posljedice su goleme, u vidu pritiska na cijene i profitabilnost i proizvođača mlijeka  i prerađivačke industrije.

Za ilustraciju, u 2012. u Hrvatsku je plasirano 12.406 tona sira, a 2017. čak 30.736 tona. Ako znamo da je za proizvodnju kilograma sira potrebno oko 9 litara mlijeka, samo u siru je u Hrvatsku uvezeno oko 300 milijuna litara mlijeka. Broj proizvođača mlijeka nepovratno se smanjuje iz mjeseca u mjesec, pa tako u Hrvatskoj danas mlijeko proizvodi tek 5500 proizvođača, dok ih je samo prije samo 6 godina, dakle godinu dana prije ulaska Hrvatske u EU bilo 13.000.

Domaćem su sektoru nužne konkretne mjere koje mogu dovesti do brzog i ekonomski isplativog rasta proizvodnje od kojih su ključne – prednost kod dodjeljivanja sredstava iz EU fondova za proizvođače mlijeka, stimuliranje  rasta broja muznih krava, kvalitetan Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji će farmerima omogućiti vlastitu proizvodnju stočne hrane odnosno optimizaciju proizvodnih troškova te stavljanje u funkciju već izgrađenih farmi muznih krava koje je financirao HBOR, a koje su trenutno prazne.

Nadalje, slaba dostupnost financijskih sredstava te iznimno visoki troškovi financiranja hrvatskih poljoprivrednika u odnosu na njihove europske kolege jedan je od ključnih problema te je nužno refinanciranje nepovoljnih kreditnih  linija. Naši farmeri nerijetko plaćaju kamatnu stopu višu od 8%, naspram europskih tek 1 do 2 posto. Subvencioniranje junica mjera je kojom se brzo može stvoriti toliko potrebne nove količine mlijeka u Hrvatskoj.

Mjeru subvencionirane nabavke junica u Dukatu provodimo već petu godinu. Zadovoljni smo što su resorne institucije prepoznale važnost i efikasnost ove mjere te je donesen  Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva od 2018. do 2020.  Učestalost kupnje domaćih mliječnih proizvoda značajno bi porasla uvođenjem snižene stope PDV-a na određene kategorije mliječnih proizvoda s iznimno visokih 25%, no to se aktualnim izmjenama Zakona o PDV-u nažalost propustilo napraviti. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’