Harvard Business Review donosi analizu prema kojem kompanije kojima u Upravnim odborima prevladavaju žene plaćaju manje za akvizicije.

To se tumači činjenicom da su žene opreznije, analitičnije i opreznije s novcem. No, da li je to tako i može li se danas uopće govoriti o spolnim razlikama u top menadžmentu multinacionalnih tvrtki? 

Hrvatski primjer
Za komentar smo zamolili dvije hrvatske menadžerice koje već niz godina rade u eminentnim međunarodnim tvrtkama – Vedarana Likan iz Cooliersa i Boška Trbojević iz Coca-Cole. Likan kaže da ju je dugogodišnje radno iskustvo naučilo da žene i muškarci rade posao, odnose se prema timu i izazovima na različite načine žene no da menadžerice imaju veći senzibilitet, spremnost i spretnost na implementiranje kreativnih i inovativnih rješenja, te su se pokazale hrabrijima u poduzimanju izazovnih poduhvata vezanih za re-strukturiranje i time veće obrate u trendu poslovanja. "Slučaj krize, bilo globalne ili manje krize u tvrtci, izvući će iz žene i muškarca različite prijedloge rješenja, koraka i načina, bez obzira što im je cilj isti.

No, radno iskustvo me naučilo i da niti jedan niti drugi nisu nužno ili u pravu ili u krivu, već je samo njihov način promišljanja različit, kao i brzina reakcije odnosno dolaska do rješenja", pojašnjava direktorica hrvatske podružnice tvrtke za upravljanje poslovnim nekretnimama Coolliers. Dodaje da u našoj zemlji, možda više nego na zapadnim tržištima, još uvijek postoji značajan broj klijenata koji misle da ne mogu obaviti dobar posao ili pregovarati sa ženskom osobom. "Mislim da je, možda danas i više nego u 'zlatnim vremenima' muškarcima i ženama jednako teško pokrenuti vlastiti biznis ili biti na čelu kompanije. U današnje vrijeme, da li zbog egzistencijalnih razloga ili zbog evolucijskih predispozicija, žene su spremnije preuzeti odgovornost za svoj poslovni probitak. Zato danas i vidimo sve veći broj žena koje, uslijed gubitka posla, posežu za pokretanjem vlastitih poslova i realizaciju poduzetničkih poduhvata ili pak probijanje prema vrhu hijerarhije u velikim tvrtkama. Povijesna je činjenica da su se suvremene žene društveno pozicionirale te su, za razliku unazad 10 i više godina, ambicioznije i samopouzdanije te samim time i uspješnije u afirmaciji vlastitih poslovnih ideja i zauzimanju čelnih pozicija", kaže Vedrana.

Boška Trbojević, direktorica Odjela za komunikaciju Coca-Cole za Hrvatsku i BiH, smatra da pojedine razlike u poslovanju između žena i muškaraca postoje – žene su često otvorenije u upravljanju, fleksibilnije su i lakše obavljaju više zadataka istovremeno. "Žene su spremnije na razgovor i kompromise te više poštuju različita mišljenja. Otvorenije su za pitanja i prijedloge i sklonije su pohvaliti suradnike, što ih često čini boljima u motiviranju kolega, posebno novih generacija. U našem je sustavu čest slučaj da vodstvo tvrtke čini veći broj žena nego muškaraca, no ne smatramo da je to potrebno isticati kao primjer ravnopravnosti, upravo zbog toga što zaposlenike vrednujemo drugim kriterijima te svi imaju jednaku priliku za iskazivanje i napredovanje", kaže Trbojević. 

Bez diskriminacije
Dodaje da zahvaljujući Coca-Colinom strukturiranom sustavu upravljanja i napredovanja, ne postoji prostor za nastanak diskriminacije, jer se učinak zaposlenika vrednuje po unaprijed određenim kriterijima koji se odnose na poslovnu uspješnost i težnju izvrsnosti. "Ponosna sam što je Coca-Cola svijetli primjer poticanja i promicanja različitosti u upravljanju zaposlenicima. Naši napori i ulaganja u području spolne ravnopravnosti prepoznati su i u stručnoj i poslovnoj zajednici pa smo tako prošle godine osvojili i nagradu Ključna razlika, koju dodjeljuje Ured za ljudska prava hrvatske Vlade.