Digitalna transformacija poslovanja više nije potreba, ona je nužnost. Na nju su, naime, kompanije prisiljene ako žele ostati konkurentne i rasti jer se nalazimo u vremenu pete industrijske revolucije kada, uz osvještavanje o važnosti održavanja ravnoteže između potreba čovjeka i digitalizacije, automatizacija procesa i robotizacija uzimaju sve više maha. Digitalizacija sve više prevladava u kompanijama zbog očiglednih prednosti koje im pružaju – ubrzanja poslovnih procesa, smanjenja troškova te povećanja prihoda.
Da bi automatizirale procese ili robotizirale proizvodnju i usluge, kompanije se moraju digitalno transformirati. No što znači digitalno transformirati poslovanje?
“Kompanija može za sebe potvrditi da se je zaista digitalno transformirala kada je dosegla neki poslovni cilj kojega je omogućila ili podržala upravo digitalizacija”, objašnjava Anamarija Mlinarić, viša menadžerica u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja u Hrvatskoj. Mlinarić navodi i konkretne primjere. Tako ističe da to mogu biti vrlo jednostavni i lako mjerljivi poslovni ciljevi poput ušteda u smanjenju korištenja papira postignutih uvođenjem digitalnog arhiva ili slanjem elektroničke pošte umjesto pisama. No digitalna transformacija obuhvaća i kompleksne poslovne ciljeve.
“Oni uključuju stvaranje novih digitalnih proizvoda ili usluga sa značajnim utjecajem na prihode kompanije ili potpunu automatizaciju poslovnih procesa”, napominje Deloitteova viša menadžerica.
Iako zvuči jednostavno proces uvođenja digitalizacije u poslovanje često je vrlo kompleksan zadatak zato što menadžment mora dobro procijeniti koji je optimalni nivo promjene koji organizacija može izdržati i koji će dati konkretne rezultate. Moraju, kaže Mlinarić, zagristi onoliko koliko mogu progutati.
“Poželjno je da plan provođenja transformacijskog projekta bude dobro osmišljen, između ostalog uz korištenje i agilne projektne metodologije, upravo s ciljem da se napredak u realizaciji svake navedene faze može detaljno pratiti i evaluirati od strane menadžmenta”, pojašnjava.
Riječ je dakle o procesu i projektima koji su, osim što su kompleksni, i dugotrajni posebno za tvrtke koje su dugo na tržištu i imaju uvriježene ne-digitalne procese. Važno je, stoga, napominje Anamarija Mlinarić, krajnji cilj digitalne transformacije postaviti ambiciozno kako bi reflektirao pozitivne poslovne rezultate u budućnosti. “S druge strane bitno je da upravljanje postupkom dostizanja tog cilja bude realno, postepeno, svima razumljivo i mjerljivo”, naglašava.
Sam pak proces digitalizacije ovisit će o razini digitalne zrelosti kompanije.
“Digitalno zrele kompanije već razmišljaju digitalno u svim svojim poslovnim područjima i svi njihovi timovi, uglavnom agilni i multidisciplinarni, rade na kontinuiranom unapređenju svojih digitalnih proizvoda i procesa”, pojašnjava.
No, dodaje, za kompanije koje imaju nižu razinu digitalne zrelosti, preporučuje se da postepeno vode postupak digitalizacije i to osluškujući svoju organizaciju. Pritom se podrazumijeva da u isto vrijeme intenzivno ulažu u dodatnu edukaciju zaposlenika kako bi se cijela organizacija popela stepenicu više na ljestvici digitalne zrelosti.
Uspješnost će digitalizacije poslovanja podjednako ovisiti i o menadžmentu i o zaposlenicima kompanije. “Jedina je razlika u tome što menadžment mora preuzeti lidersku i vizionarsku ulogu te potaknuti zaposlenike da prihvate digitalizaciju kao svoj cilj i svoj projekt”, naglašava Deloitteova viša menadžerica.
Interna zrelost kompanije ključna je za ubrzanje digitalne transformacije. A za to je nužna edukacija menadžmenta, ali i angažman vanjskih konzultanata s iskustvom u sličnim projektima kako bi proces bio proveden što bezbolnije. “Nakon toga proces edukacije mora se prenijeti i na zaposlenike te pažljivo analizirati procese upravljanja promjenom organizacije. Pritom, naravno, treba voditi računa o tome da promjena dovede do pozitivnog rezultata u poslovanju”, ističe viša menadžerica u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.
Pa iako proces digitalne transformacije može biti kompleksan i dugotrajan kompanijama isti donosi brojne prednosti od kojih su najvažniji rast prihoda i povećanje efikasnosti, odnosno smanjene troškova.
Organizacije međutim, moraju mudro balansirati između ta dva cilja, objašnjava Mlinarić. “Neke će se organizacije odlučiti za digitalizaciju koja stvara samo uštede i povećanjem efikasnosti, dok će druge ciljati na digitalizaciju čiji će rezultat biti značajno povećanje prihoda. To će postići tako što će lansirati nove digitalne proizvode ili usluge, a neki će čak kompletno promijeniti način poslovanja”, pojašnjava.
Prednosti koju nosi digitalna transformacija svjesni su i domaći menadžeri i direktori, uvjerava viša menadžerica u kompaniji koja je zadužena za analizu trećeg razvojnog smjera Nacionalne razvojne strategije RH do 2030. – onoga zelene i digitalne tranzicije. Napominje pritom da je najvažnije napraviti kvalitetan poslovni slučaj.
“Izrada poslovnog slučaja je nužan preduvjet odluci o digitalnoj transformaciji kompanije te služi kao vrijedan alat menadžmentu kod upravljanja tom transformacijom. Poslovni slučaj svakako mora jasno pokazati prednost benefita nad troškovnom strukturom”, savjetuje Mlinarić.
Sadržaj omogučio Deloitte
