Svako novo tržište je jako bitno za bilo koju tvrtku, a posebice ono na kojem možeš biti konkurentan.

Za razliku od zapadnih zemalja, gdje su hrvatske tvrtke uspkos svemu i dalje u podređenom položaju i uglavnom nekonkurentne iz niza razloga, istočna tržišta su za nas idealna jer imamo tehnologiju, znanje i iskustvo koje se na tamošnjim tržištima itekako prepoznaje i cijeni. Zapadu možemo ponuditi jako malo usluga i roba koje tamo imaju prođu jer je konkurencija velika, a tvrtke koje tamo djeluju često imaju puno veće finacijske, a samim time i tehnološke kapacitete. 

Koja istočna tržišta smatrate najperspektivnijima za hrvatsko gospodarstvo?
U današnjem globaliziranom i informatiziranom svijetu svaka je udaljenost jako relativna stvar. Ako se masa poslova može, na primjer, u Kini voditi iz San Francisca, ne vidim zašto i mi ne bi iz Zagreba mogli voditi neki projekt u Kazahstanu, Kini ili ruskom Sibiru. Možda ima djelatnosti u kojima je to teže izvedivo, ali u našem biznisu, projektiranju, to je način na koji mi radimo.    

Zašto je tako malo hrvatskih tvrtki nazočno i uopće zainteresirano za rusko i ostala istočna tržišta?
Hrvatsko tržište je premalo za bilo kakav ozbiljniji biznis i tvrtka koja je orijentirana samo na domaće okvire će se prije ili kasnije naći u problemima. U svakoj zemlji postoje neke zakonitosti koje se moraju ispoštovati ako se želi tamo poslovati. Mi tako, na primjer, imamo otvoren ured u Moskvi preko kojega kordiniramo posao iz središnjice u Zagrebu za rusko tršište. Da bi se negdje poslovalo potrebno je poznavati lokalne poslovne običaje, ali i jezik, posebno za rješavanje birokratskih zapreka.