Izlaskom iz Državne riznice, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) je napokon omogućena autonomija u upravljanju financijskim sredstvima za zdravstvo, a time i vraćanje pacijenata u središte sustava zdravstva. Usluge građanima pružaju ugovorne zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici diljem države, a HZZO kao državni osiguravatelj dužan im je kompenzirati trošak realiziranih usluga osiguranika.

Važna promjena nakon izlaska iz riznice je transparentnost prihoda i rashoda, te napokon mogućnost planiranja. Svi doprinosi uplaćeni za zdravstvo uistinu su i utrošeni na zdravstvo, te je osigurano dodatnih 2.4 mlrd kuna iz državnog proračuna (1,3 mlrd za bolnice – „limiti” povećani za 17%, 200 mil kn više za vanbolničku specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,  225 mil kn više za posebno skupe lijekove, za intervencijsku kardiologiju povećanje od 19%, intervencijsku neurologiju povećanje od 50%).

Tako se osim zdravstvenih doprinosa koji iznose oko 18 milijardi kuna godišnje i od 1.1.2015. godine se uplaćuju direktno na račun HZZO-a u Hrvatskoj narodnoj banci, iz proračuna svaki mjesec, zadnjeg dana u mjesecu, na račun HZZO-a uplati 200 milijuna kuna.

HZZO fleksibilnije upravlja namjenskim sredstvima, te se odmah reagira na stanje u sustavu npr. plaća po izvršenju i nekoliko puta mjesečno što postaje osnovni mehanizam poticanja učinkovitosti, kvalitete i kvantitete. Omogućuje se značajno usmjeravanje resursa zdravstvenog sustava prema stvarnim potrebama pacijenata. Više novca u sustavu i postavljanje sustava na način favoriziranja rada i kvalitete donosi i poboljšanje uvjeta u bolnicama, te rada liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika.

Puno fleksibilnijim upravljanjem novčanim tokom tijekom cijele godine HZZO je preraspodjeljivao sredstva iz mjesta gdje se pojavio višak na mjesta gdje se pojavila dodatna potreba osiguranika, kao na primjer u lijekove za hepatitis, rak prostate i sl.

Utvrđeni su kriteriji primjene novog načina financiranja bolničke zdravstvene zaštite koji se postupno uvodio tijekom 2015. godine putem fiksnog (80%) i varijabilnog (20%) dijela prihoda, te plaćanja za izvršene indikatore kvalitete i učinkovitosti (5%). Sami limiti rađeni su po prvi put u povijesti metodološki temeljem izvršenja zdravstvenih usluga, broja specijalista, dugovanja i listi čekanja u prethodnom razdoblju i u prosijeku povećani 17% jer je za bolničku zdravstvenu zaštitu osigurano 1.2 milijarde kuna više. Plaćena su sva sredstva izvršena iznad limita do 30.9.2015. bolnicama koje više rade i pružaju više usluga osiguranicima, u iznosu od oko 100 mil kn.

HZZO je ugovorio koncesionarske ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti na 3 godine što im je dalo sigurnost i stabilnost, a kvalitetna primarna zdravstvena zaštita temelj je dobrog zdravstvenog sustava.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

HZZO je kroz cijelu 2015. dodatno ugovarao prioritetne zdravstvene postupke sa zdravstvenim ustanovama koje nisu dio mreže zdravstvene zaštite, a s ciljem povećanja dostupnosti kvalitetne i pravovremene zdravstvene zaštite osiguranika i skraćivanja listi čekanja.

Nakon što je tijekom 2014. godine definirano 3000 dijagnostičko terapijskih postupaka u zdravstvu temeljem koji se plaćaju usluge, tijekom 2015. godine kontinuirano su se radile korekcije cijena svih usluga u zdravstvu temeljem stvarnog troška.

Regulacijom cijena lijekova nastoje se smanjiti cijene lijekova koji su već na listi lijekova HZZO-a kako bi se stvorila mogućnost stavljanja novih lijekova na listu, te se omogućila veća dostupnost lijekova za liječenje sve većeg broja bolesti za koje do sada nije bilo lijekova na tržištu i kod većeg broja osiguranih osoba. Započelo se s primjenom novog modela uvrštavanja lijekova u popis Posebno skupih lijekova na način da se lijek plaća po terapijskom ishodu. Naime, po prvi put su uvršteni lijekovi za liječenje hepatitisa C na način da HZZO plaća samo pozitivne terapijske ishode, odnosno samo terapije za pacijente koji su izliječeni. Važno je istaknuti da se fond posebno skupih lijekova izlaskom iz riznice povećao za 45% s 550mil kn na 800 mil kn.

Jedan od ključnih ciljeva HZZO-a je i dalje smanjivanje listi čekanja, kroz niz aktivnosti u uskoj suradnji s Ministarstvom zdravlja (Program plus, Dani otvorenih vrata i dr.).

Iz svega navedenog vidljivo je kako izlazak HZZO-a iz državne riznice, kao i velik broj reformskih mjera koje su provedene ili se kontinuirano provode donosi poboljšanje dostupnosti, pravodobnosti, učinkovitosti i kvalitete pružanja zdravstvene zaštite našim pacijentima, uz osiguranje financijske održivosti sustava zdravstva.