Problematici razvoja energetskih investicijskih projekata u Hrvatskoj i regiji u četvrtak je u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog posvećena manifestacija Energy Investment Forum (EIF), četvrta po redu u organizaciji Poslovnog dnevnika. Najviše riječi bilo je o dugoočekivanoj Strategiji energetskog razvoja koja bi trebala objediniti sigurnost opskrbe energentima s ekološkim ciljevima što bi ujedno moglo označiti i novi zamah u gospodarskom rastu Hrvatske i regije. Naime, uslijed novog investicijskog vala u energetskom sektoru posljednjih nekoliko godina Hrvatska ima potencijale u projektima vrijednima osam milijardi eura koji za sobom povlače nužnost izgradnje i modernizacije plinske te naftne infrastrukture, kao i dostizanje tehnoloških i ekoloških standarda, istaknuto je tom prilikom.

Stoga se, u skladu s europskim i globalno postavljenim izazovima, hrvatskom energetskom sektoru predstoje intenzivne i značajne promjene, kazao je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Ante Čikotić. Dodao je i da su do sada u Hrvatskoj po pitanju obnovljivih izvora energije (OIE) već učinjeni veliki koraci, ali i da tek predstoji mnoštvo izazova koje treba promatrati kao prilike za poboljšanje kako bismo u punom smislu postali društvo temeljeno na zelenim tehnologijama. „Strategija niskougljičnog razvoja i Energetska strategija dva su dokumenta na koja ćemo se u ostvarenju plana zelenog hrvatskog gospodarstva oslanjati. Jedan od važnijih ciljeva koji smo postavili je postizanje 40 posto manje emisije ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu do 2030. godine, dok dugoročno govorimo o 80 – 90 posto manjoj emisiji do 2050. Suživot obnovljivih i neobnovljivih izvora energije omogućit će da iskoristimo mnoštvo prirodnih potencijala koje do sada nismo, a svi pozitivni pomaci reflektirat će se i na razvoj hrvatskog društva koje će unutar ovog sektora dobiti priliku osnaživanja istraživačkih i proizvodnih segmenata energetike. Tu je i velik investicijski potencijal, ali i što je najvažnije – govorimo o otvaranju između 80 i 100 tisuća zelenih radnih mjesta“, kazao je Čikotić u uvodnom obraćanju.

Energetska sigurnost, niskougljični razvoj i investicije u elektroenergetici može biti samo rezultat čvrste odluke provođenja donesenih stručnih smjernica i uputa s osvrtom na globalno, regionalno ali i lokalno stanje. Mišljenje je to Željka Tomšića, profesora s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i Zavoda za visoki napon i energetiku, koji naglašava da je današnja energetika potpuno nepredvidljiva i karakteriziraju je brze promjene za što je najbolji primjer kolebanje cijena nafte. Kako bi se u budućnosti izbjegle veće krize, ali i uspostavilo integrirano unutarnje energetsko tržište, kao i sigurnost opskrbe energijom te održivost energetskog sektora na europskoj je razini donesena integrirana klimatska i energetska politika koju je u ožujku 2007. usvojilo Europsko vijeće. „Energetika je usluga za gospodarstvo koja je izuzetno važna u osiguranju konkurentnosti. Stoga bi u budućnosti zbog energetske sigurnosti trebalo težiti proizvodnji barem 70 posto primarne i transformirane energije nacionalno, te maksimalizaciji nacionalne dodane vrijednosti i radnih mjesta, a to upućuje na obnovljive izvore – pogotovo hidroelektrane“, kazao je. Osvrnuvši se na hrvatsku niskougljičnu strategiju, Tomšić je naglasio da je radi o pravoj prilici za hrvatsko gospodarstvo, mileći pri tome i na znanost i na struku, kao području gdje treba ulagati jer će biti najveća dodana vrijednost. „Energetska strategija zemlje mora biti izrađena u duhu vremena i prema realnim uvjetima u okruženju te usuglašena konsenzusom između svih političkih stranaka i još važnije svih građana Republike Hrvatske, koja se potom ustrajno provodi u zacrtanom smjeru bez obzira na promjene u banskim dvorima“, zaključio je.