EN DE

Inovacijski rezultati Hrvatske relativno slabiji u odnosu na ulaganja

Autor: Marija Brnić
14. srpanj 2022. u 22:02
Podijeli članak —
Foto: Igor Soban/PIXSELL

Pozicija Hrvatske, naravno, odraz je njezine strukture gospodarstva, u kojoj su s tranzicijom, ratom i tržišnim okolnostima, nestali mnogi veliki industrijski sustavi koji su nekad nosili razvoj i istraživanja, pa u strukturi inovacija neobično velik udjel imaju i one “iz garaže”, no bilo veliki ili manji proizvođači, industrija bez inovacija nema budućnosti.

U Europski patentni ured (EPO) svaki dan se prijavi više od 500 novih patenata, a otprilike svaka dva tjedna među njima bude i jedan iz Hrvatske. Prijave dolaze ne samo iz zemalja članica, štoviše, najviše ih je lani zaprimljeno iz SAD-a, iz kojega je stiglo 46,5 tisuća od ukupno 188,6 tisuća patenata. Druga po prijavama je bila Njemačka (26 tisuća), potom Japan (21,7 tisuća), Kina (16,7 tisuća), Francuska (10,5 tisuća) i Koreja (9,3 tisuće), a među zemljama s većim brojem patenata su i Švicarska, te sve skandinavske zemlje. Hrvatska je u evidenciji rangirana iza bivših socijalističkih zemalja, a susjedna Slovenija, s kojom se uvijek rado uspoređujemo, puno je naprednija u prijavama svojih patenata. Lani ih je iz Slovenije zaprimljeno 116, s tim da je to 30% podbačaj u odnosu na prethodnu godinu. No, i uzme li se u obzir veličinu države i brojnost stanovništva, Hrvatska se odveć ne ističe na ovoj ljestvici, na kojoj je rangirana na 41. mjestu od 133 zemlje (Slovenija je 20.), a prvak na njoj je Švicarska. Inače, dvije trećine patenata prijavljenih EPO-u dolazi iz velikih poduzeća, a lideri su pri tom Huawei, Samsung, LG, Ericson i Siemens, dok 20 posto daju mali i srednji poduzetnici, a 5 posto su projekti sveučilišta i javnih istraživačkih institucija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Ova statistika jedna je u nizu iz koje se može dobiti pozicija koju Hrvatska zauzima po inovativnosti svog gospodarstva, pa primjerice i po Global Innovation Indexu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) stoji na 42. mjestu među 132 zemlje i tu poziciju drži proteklih pet godina. To je nešto složeniji način ocjenjivanja, no iz podindeksa ulaganja u inovacije i inovativnih rezultata zaključak je da su u 2021. inovacijski rezultati Hrvatske relativno slabiji u odnosu na ulaganja u inovacije. Prednostima se pri tom izdvajaju ekološka održivost, izvoz kulturnih i kreativnih usluga u odnosu na ukupnu trgovinu, broj objavljenih znanstvenih i tehničkih članaka i omjer učenika i učitelja u srednjoškolskom obrazovanju, dok su slabe točke među podindeksima niska razina suradnje između sveučilišta i industrije, nedovoljna razvijenost klastera i niska produktivnost rada. Mnogi analitičari primjećuju povezanost razine inovativnosti europskih zemalja s kulturnim, etničkim i drugim uglavnom sociološkim čimbenicima, posebno načina života i otvorenosti društva prema znanju i novome, prema istraživanju.

Autor: Marija Brnić
14. srpanj 2022. u 22:02
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati