Žensko poduzetništvo je jedan od snažnih generatora gospodarskog rasta jer direktno utječe na kreiranje novih vrijednosti, kako u čitavoj EU tako i u Hrvatskoj. No, realnost pokazuje da su žene veliki i uglavnom neiskorišteni društveni potencijal te su nužne poticajne mjere kako bi se žensko poduzetništvo potaklo. Oporavak domaćeg gospodarstva, nakon višegodišnje recesije, znatno se više nego nacionalnim i lokalnim političkim strukturama, može pripisati poduzetnicama. Naime, žensko je poduzetništvo u zadnjih pet godina buknulo diljem Hrvatske, stvarajući iako u skromnim ekonomskim uvjetima, nova radna mjesta i jačajući BDP. Istraživanja govore da je u Hrvatskoj 2,24 puta više poduzetnika nego poduzetnica dok je EU prosjek 1,86 puta više muškaraca u poduzetništvu.

Žensko poduzetništvo je većinom mikro poduzetništvo, od svega nekoliko ljudi. Službeni podaci pokazuju da u Europskoj uniji tvrtke koje vode poduzetnice imaju pet ili manje zaposlenih. Male tvrtke generalno teško dolaze do financiranja, a kod poduzetnica je dodatni problem jer su žene rjeđe vlasnice nekretnina koje služe kao garancija kredita. Stoga su za financiranja ženskih pothvata neophodne posebne poticajne mjere i strateško partnerstvo različitih vladinih programa s poslovnim bankama u cilju poticanja poduzetničkih projekata žena s potencijalom rasta. U našoj zemlji županije, kao i Ministarstvo gospodarstva, daju poticaje za poduzetnike početnike, pri čemu žene dobivaju nekoliko bodova više jer su žene.

No, tu su i krediti Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) koja ima, u suradnji s gotovo svim poslovnim bankama u Hrvatskoj, posebnu kreditnu liniju za žene poduzetnice. Radi se o kreditima od 80 do 700 tisuća kuna s počekom otplate od dvije do čak pet godina ako se radi o ulaganje u dugogodišnje nasade. Kamata je samo dva posto, a uz standardna osiguranja zadužnice, zaloga, bankarskih jamstava te HAMAG-BICRO-a, za manje iznose kredita do 100 tisuća kuna prihvaća se i samo zadužnica vlasnika ili jamac. HBOR je do sada u programu za žene poduzetnice kreditirao gotovo 500 projekata s iznosom većim od 200 milijuna kuna. HBOR-ove kredite su za pokretanje poduzetništva odlučile su iskoristiti Ana Štefanec i Snježana Punčikar koje su pokrenule dječji vrtić.

HBOR-ove kredite su za pokretanje poduzetništva odlučile iskoristiti Ana Štefanec i Snježana Punčikar koje su pokrenule dječji vrtić. Obje su magistre ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nakon višegodišnjeg rada u struci odlučile su pokrenuti vrtić. "Ja radim s djecom već 28 godina, a kolegica Ana koju godinu manje. Kad smo se odlučile za privatni posao, o biznisu nismo znale gotovo ništa. Ljudi su nam rekli da u projekt idemo kao djeca, a što je bilo simpatično jer dolazimo iz vrtića.

Kako nismo imale novca, shvatile smo da moramo uzeti neki kredit, no s obzirom na to da smo doslovni bile startup, nismo imali šanse u poslovnim bankama. Raspitavši se shvatile smo da bi mogle potražiti pomoć HBOR-a. Situacija je bila smiješna jer nismo imale nikakva saznanja kako ta banka funkcionira pa smo došle na portu i tražile kredit.

Malo su nas čudno gledali što nemamo dogovoreno, ali nije bilo ozbiljnijih problema i sve je završilo super", kaže Snježana Punčikar čiji vrtić Dobro drvo danas zapošljava 16 ljudi. Dio jamstva za kredit su pokrile vlastitom nekretninom, a ostatak je pokriven HAMAG-BICRO-ovim jamstvom.

Sadržaj omogućila Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz