Informativno-edukativno događanje "Regionalni dani EU fondova" koje organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova ugostio je Solin, grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji čiji su drevni ostaci nekadašnje rimske Salone u kojoj je rođen i čuveni car Dioklecijan, do danas sačuvani. Upravo stoga, ovaj se grad sve više određuje prema kulturnom turizmu, pa je ova manifestacija bila itekako korisna mnogim malim i srednjim poduzetnicima te svima koji su zainteresirani da bespovratnim sredstvima iz EU fondova pokrenu ili prošire svoje poslovanje i ostvare svoje ciljeve.

Kako lokalni proračuni, pa i onaj nacionalni, nisu dovoljni da se financijski ostvare svi potrebni razvojni projekti, europski fondovi su vrlo dragocjeni u financijskom smislu poboljšanja kvalitete života građana, kao i u razvoju gospodarstva, a to je i cilj ovih događanja – informirati javnost o korištenju fondova Europske unije na besplatnim edukacijama i EU sajmovima. "Hrvatska u razdoblju od 2014. – 2020. ima na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura iz fondova EU, što, osim jedinicama lokalne samouprave, otvara mnogobrojne mogućnosti imalim i srednjim poduzetnicima, pa je iznimno važno da budu informirani kako da iskoriste ta sredstva", rekao je na otvaranju manifestacije Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU. 

Dobru razumiju lokalne potrebe
"U mandatu ove vlade značajno je intenziviran postotak ugovorenosti. Početkom 2017. postotak ugovorenosti iznosio je svega devet posto, a sada je cilj do kraja godine premašiti 60 posto, a nadamo se da ćemo to i nadmašiti. Ukupno je zasad ugovoreno projekata u vrijednosti od 43 milijarde kuna, tako da novca ima dovoljno. Cijeli uži kabinet Ministarstva praktički dolazi  s terena i zato dobro razumije lokalne potrebe, te svakako potičemo ravnomjerni regionalni razvoj.

Drago mi je što građani Hrvatske prepoznaju EU fondove kao sredstvo financiranja što svjedoči činjenica da je dobar dio njih kroz EU fondove realizirao svoje životne ciljeve i ideje", istaknuo je Žunac.  Europski fondovi kao izvor sufinanciranja svojevrstan su generator razvoja lokalne zajednice, pa se i Grad Solin okrenuo takvom načinu financiranja svojih razvojnih projekata. Naime, Solin je već devetu godinu zaredom, prema starosnoj dobi stanovnika, najmlađi grad u Hrvatskoj, pa četvrtina proračunskog novca ide za predškolski odgoj, što grad veseli ali i ograničava financiranje razvojnih projekata.

Vizija razvoja Solina
"Stoga je korištenje europskih sredstava gradu vrlo bitno, a zahvaljujući izrazito kvalitetnom gradskom Odjelu za europske fondove, koji je na usluzi građanima i gospodarstvu, u zadnjih godinu i pol dana ostvareno je ili se ostvaruje sedam projekata vrijednih 55 milijuna kuna", istaknuo je gradonačelnik Dalibor Ninčević. Gradska uprava ima vizijurazvoja Solina kroz revitalizaciju prirodne i kulturne baštine, antičku Salonu.

Jedan od najvažnijih projekata je "Jadro izvor života" vrijedan 24 milijuna kuna, kojim će se revitalizirati izvor te rječica kao izletišta za cijelu splitsku aglomeraciju, a još pet milijuna kuna bit će uloženo u pretvaranje utvrde Gradina u ljetnu pozornicu. S obzirom na to da EU isplaćuje sredstva retroaktivno, u sufinanciranju znatno pomaže i poseban fond za tu namjenu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, pa je jedinicama lokalne samouprave mnogo lakše premostiti financijsko vrijeme do isplate europskih sredstava. Javna ustanova Rera, razvojna agencija za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, jedna je od najuspješnijih razvojnih agencija kad je riječ o vlastitim projektima, a uspjeh su postigli zahvaljujući  pripremi i educiranim kadrovima.

"Solin je uspješan jer ima mlade kadrove koji žele učiti. Rera provodi 22 projekta i još 15 novih. Svojom stručnošću pomažemo i poduzetnicima da lakše i brže dođu do željenih sredstava, primjerice kroz ruralne fondove novac je za dodatne sadržaje dobilo 444 korisnika u ukupnom iznosu oko sedam milijuna eura", istaknuo je Jozo Sarač, v.d. ravnatelja RERE i pozvao male i srednje poduzetnike da mu se jave ako imaju bilo kakve nedoumice oko neke projektne ideje.

Modernizacija i ubrzani rast
Primjer uspješne solinske privatne tvrtke koja već godinama koristi bespovratna europske sredstva je Salona Var koja se bavi održavanjem industrijskih postrojenja i proizvodnjom rezervnih dijelova. Dogodine obilježavaju 25 godina postojanja na tržištu, a europska bespovratna sredstva koristili su za kupnju strojeva i informatizaciju. "Započeli smo prije puno godina kad je natječaja bilo malo, nije bilo konzultanata i sami smo pisali projekte, dobili bespovratna sredstva i kupili željeni stroj i proveli informatizaciju.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Procedura je bila komplicirana, ali nismo morali uzimati kredite i plaćati kamate, pa nema razloga da se ne aplicira za ta sredstva.  S tim smo novcem kupili najmoderniji stroj i brzo napredovali i ubrzali rast firme, pa smo u deset godina ostvarili ono za što bi nam inače trebalo 20 godina. Naš rast je potaknuo i rast konkurencije, šo je dobro, jer onda cijeli sektor napreduje. Dosad smo se prijavili na pet ili šest natječaja, za svaku novu investiciju", istaknula je Marija Stupalo iz Salona Vara.

Stručna predavanja

Kako se financirati iz fondova Europske unije
U Solinu je održano nekoliko stručnih predavanja o EU fondovima kao mogućnostima financiranja. Jelena Goričanec Mamić iz Ministarstva turizma govorila je o aktualnim i budućim natječajima u području turizma. "Radimo program cjeloživotnog učenja za turističke djelatnike. Radi se i na projektu razvoja hrvatskog digitalnog turizma, s 54,5 milijuna kuna će se do 2020. omogućiti brža i kvalitetnija usluga u turizmu, a dio toga je i sustav E-visitor za prijavu gostiju. Digitalizacijom ćemo olakšati izdavanje rješenja o kategorizaciji, skratiti vrijeme i smanjiti troškove građanima i poduzetnicima", rekla je Goričanec Mamić.  Ines Ličina iz HAMAG BICRO-a govorila je o novim financijskim instrumentima za ruralni razvoj, u maksimalnom iznosu do 50.000 eura.  "Poljoprivrednicima je inače teško doći do kredita jer nemaju sredstvo osiguranja, a zemlja je obično u zakupu, pa banke imaju selektivan pristup takvom financiranju i visoke kamatne stope. HAMAG BICRO nudi mikro zajmove do 25.000 eura i male zajmove do 50.000 eura, uz kamatne stope od maksimalno jedan posto", istaknula je Ličina. Rade Dubreta iz HAMAG BICRO-a govorio je o najčešćim pogreškama pri izradi projektne prijave. "Primjerice, potencijalni korisnici krivo izračunaju prihvatljive troškove pa tu uvrste i PDV, a isto tako mnogi od njih misle da su mikro, a zapravo su mali poduzetnici", rekao je Dubreta. Regionalni dani EU fondova završili su radionicom pod nazivom Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova koju je održao Boris Pekić, direktor UHY savjetovanja.  "Kod pripreme projekta morate znati što želite postići, koje proizvode i usluge ćete nuditi, kome će koristiti taj projekt, koje su ciljane skupine, definiranje realnih mogućnosti i prepreka razvoju projekta, vijek projekta i zatvaranje financijske konstrukcije", rekao je Boris Pekić.