Treća godina u kojoj će Poslovni dnevnik nastaviti s edukacijom malih i srednjih poduzetnika počela je Small&Medium Business Forumom s jednim od najvažnijih ciljeva: potaknuti raspravu o važnosti tog segmenta domaćega gospodarstva. Zašto su upravo malih i srednji poduzetnici stavljeni u fokus, najbolje govore brojke: oni čine 99,7 svih registriranih poduzeća u našoj zemlji, 67,9 posto ukupno zaposlenih te 54,1 posto ekonomske dodane vrijednosti u nefinancijskom sektoru, vrijednosti od oko 10 milijardi eura.

Put do europskog prosjeka 
Da je bez malog i srednjeg poduzetništva teško zamisliti gospodarski napredak, u pozdravnom je govoru potvrdio i Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Edukativne manifestacije Poslovnog uzleta u organizaciji Poslovnog dnevnika vidi kao snažan alat kojim se nastoje podići znanja i vještina malih i srednjih poduzetnika, koji tako postaju konkurentniji i na lokalnom i na inozemnom tržištu. "U kreiranju BDP-a hrvatsko malo i srednje poduzetništvo još sudjeluje manje od prosjeka razvijenih zemalja Europske unije. Tako je naš  osnovni cilj postao poticanje poduzetnika na inovativno promišljanje i pristup kojima će, u korelaciji s velikim poduzećima, generirati gospodarski rast kojim ćemo se približiti prosjeku EU.

Ove godine organiziramo 30 edukativnih manifestacija u 27 gradova i 15 županija kojima ćemo poduzetnicima nastojati omogućiti informacije o optimiziranju poslovanja te postizanju zadovoljavajuće razine konkurentnosti na tržištu", najavio je Šimatović. Da u rastu i razvoju veliku ulogu imaju i makroekonomski faktori, istaknuo je i Nikola Nikšić iz Korner savjetovanja. Osvrnuvši se na globalne promjene, naglasio je kako mali i srednji gospodarski subjekti više nemaju obilje stabilnosti i sigurnosti, što zahtijeva nove vještine. Ovom sektoru zato treba pomoći u svladavanju novih izazova poput ekologije ili ubrzane informatizacije te robotizacije poslovanja. Trebalo bi povećati ekonomsku moć malog i srednjeg poduzetništva, smatra Nikšić, te ga usmjeriti na povećanu izvoznu aktivnost, inovativan pristup poslovanju i omogućiti im poboljšan pristup financiranju, poput HBOR-a. 

Intuitivni, hrabri, okrenuti vani  
"Svjedočimo transferu djelatnosti koje će se u budućnosti pokazati dominantnima. Hrvatska pritom ima dvije velike prednosti: energetiku, zbog potencijala za čistu i zelenu energetsku politiku, i turizam. Prošle je godine svijetom proputovao milijarditi putnik. Trebamo promisliti kako tu masu ljudi privući k nama", istaknuo je Nikšić. Strategija bi se trebala preusmjeriti odozgo prema dolje i uključiti nove makroekonomske modele koji će biti prihvatljivi i malim i srednjim poduzetnicima.

"Malo i srednje poduzetništvo u posljednjih je nekoliko godina iznijelo teret usporavanja stagnacije, zatim rasta i razvoja gospodarstva. Ono se bazira na intuiciji i hrabrosti i u najvećoj je mjeri okrenuto vani. Veliki gospodarski sustavi koji koriste optimizaciju troškova poslovanja godinama nisu uspijevali pridonijeti rastu jer su se bavili sami sobom. Smanjenje njihovih troškova nerijetko je podrazumijevalo i otpuštanje ljudi, što je povećalo probleme gospodarstva u cjelini", smatra Nikšić. Mali i srednji gospodarski sustavi "uskočili" su i zaposlili one otpuštene iz velikih sustava. Na žalost, oni ne mogu izdvojiti velika sredstva za daljnja ulaganja, pa se nerijetko odlučuju za zaduživanje kod banaka.

Nikšić smatra da bi kvalitetna gospodarska diplomacija, kao organizirani oblik djelovanja, malim i srednjim poduzetnicima zajamčila dolazak do tržišta koja bi pridonijela njihovu daljnjem rastu. Mali i srednji poduzetnici zapravo su mali divovi, poručuje, jer zadržavaju izvrsnost, iako ne rastu tempom velikih gospodarskih subjekata i sposobni su akceptirati rast ako im se pruži prilika za to. "Ne preživljavaju ni najjači ni najpametniji, već oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama", zaključio je Nikšić osvrnuvši se na kraju na važnu ulogu harmoničnih odnosa među dionicima poslovnih procesa, bez kojih se ne može računati na uspjeh.