Natječaj i javni poziv jedinicama lokalne samouprave za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada bit će objavljeni sredinom ožujka, a očekuje se da bi njegova vrijednost mogla ići i do 200 milijuna kuna, na Croatia Waste Expou najavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Dubravko Ponoš. „Moramo točno znati što želimo i sustavno rješavati problem. Gospodarenje otpadom je nužno aktualizirati novim zakonskim okvirom. Vjerujem da novca i interesa ima za sve, a kakva je naša komunalna infrastruktura u stvarnosti svima nam je poznato, pa u skladu s time i koliko novca trebamo“, kazao je.

Što se tiče sanacije deponija i odlagališta otpada, potencijalnih ekoloških katastrofa, od početka njihovih sanacija odrađen je velik posao. Bržem saniraju prepreke su papirologija i imovinsko – pravni procesi, dok je pred Zagrebom zaista velik posao, istaknuo je u razgovoru sa zamjenikom glavnog urednika Večernjeg lista Mislavom Šimatovićem.

„Desetljećima nesustavno odlaganja otpada na naplatu mora doći kada tada. To je primjer Karepovca i neugodni miris nije jedini problem vezan to drugo po veličini odlagalište u Hrvatskoj. Što se tiče centara za gospodarenje otpadom, odnosno tempa kojim se gradimo, situacija je dosta loša, a upravo s njima su povezana rješenja oko Karepovca i sličnih odlagališta. Od dva takva do sada u Hrvatskoj izgrađena centra jedan je sasvim funkcionalan, drugi će tek to postati. Takvi su sustavi živo tijelo i neophodno ih je redovito nadograđivati. Zagreb se konačno probudi i hvata tempo, a iako izgubljeno vrijeme možda nećemo uspjeti nadoknaditi, važno je bilo pokrenuti se“, kazao je Ponoš.

U prvoj fazi te sanacije Karepovca vrijedne 68 milijuna kuna koja je krenula prošle godine, sanira se ono najkritičnije jer je sigurnost građana postavljena kao prioritet. Građani su saveznici u budućnosti gospodarenja otpadom te je sazrelo vrijeme da se zajedno primimo posla, istaknuo je. „Edukacija je u tom kontekstu neophodna, potrebno je uložiti mnoštvo novca, no potrajat će, ali bez toga nećemo biti svjesni da smo se pomakli s mjesta. Zaštita okoliša košta i ništa nije besplatno. Sustav koji je uspostavljen ovako kako jest stimulira manju proizvodnju otpada i omogućava da su oni koje se odgovorno odnose prema okolini nagrađeni. Ljudi najčešće nisu dovoljno informirani oko ove teme, a pogotovo da je dio otpada koristan kao sirovina“, dodao je osvrnuvši se na uvjet da se do 2020. mora postići 50 posto razvrstanog otpada u kućanstvima. „Očekujem da ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci, na osnovu iskustva zemalja s primjerima dobre prakse, iz FZOEU definitivno izaći s novim idejama i mjerama“, poručio je na kraju.