Bjelovarski sajam i ove godine u rujnu postaje mjesto okupljanja velikog broja izlagača koji imaju priliku predstaviti svoje novitete iz različitih djelatnosti. Sajam je međunarodnog karaktera te su na njemu prisutni izlagači, ali i delegacije iz brojnih zemalja koji predstavljaju novitete u poljoprivrednoj proizvodnji te prate moderne trendove u poljoprivredi, ali i obrtništvu, turizmu i gospodarstvu.

Ove godine, 26. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam, održat će se od 7. do 9. rujna na sajamskom prostoru Gudovac. "Mnogi međunarodni poslovi, poslovne suradnje i važni gospodarski ugovori ugovoreni su i potpisani upravo na našem sajmu čime smo podigli važnost na međunarodnom tržištu", pohvalio se Davorin Posavac, direktor Bjelovarskog sajma. Na prošlogodišnjem sajmu bilo je oko 500 izlagača na prostoru od preko 25.000 četvornih metara otvorenog i zatvorenog prostora, a posjetilo ga je oko 40.000 ljudi.

Ove godine, u sklopu Jesenskog sajma uvedene su dvije nove manifestacije HOROP-Sajam opreme za hortikulturu i GRO-KO – Sajam građevinske i komunalne opreme. Noviteti su i novi izložbeni prostor na centru sajma-kupola u kojoj će se nalaziti informacije za izlagače i posjetitelje, a prošireni su i uređeni dodatni kapaciteti za izložbu životinja. Kako kaže Posavac, sajam je u začecima bio Međužupanijski stočarski sajam na kojem se okupljao mali broj gospodarstvenika, ali je stočarski dio bio na velikoj razini s obzirom na to da je u pitanju županija s najvećim brojem stoke.

Ubrzo je sajam poprimio i međunarodni karakter i povećao broj izlagača. "Sajam je svojim rastom prestigao sve ostale sajmove u Hrvatskoj i postao broj jedan. Usudili bismo se reći da nemamo konkurencije", tvrdi Posavac. Sajam je to na kojem izlažu najvažnije kompanije, udruge i proizvođači ne samo iz poljoprivrede i stočarstva već i iz svih ostalih grana gospodarstva, a izlagači iz inozemstva dolaze iz Srbije, BIH, Slovenije, Italije, Rumunjske, Njemačke, Mađarske, Austrije. Bjelovarski sajam je u protekloj godini poslovao pozitivno i ostvario dobit od 314.343 kuna, a plan za idući je proširiti kapacitete za izlaganje kako bi se privukao još veći broj izlagača te proširiti i dodatno urediti prostor za Državnu stočarsku izložbu.

Glavna atrakcija sajma
Državnu stočarsku izložbu koja se održava već po dvadeset i šesti put gdje hrvatski uzgajivači predstavljaju najbolje što imaju kao glavnu atrakciju sajma ističe i Damir Bajs, župan Bjelovarsko-bilogorske županije. Ove se godine očekuje 200 uzgajivača iz gotovo svih hrvatskih županija izložiti 500 grla stoke. "Moram reći kako je naš sajam čvrsto zauzeo svoje mjesto na europskoj karti sajmovanja i drži taj svoj visoki rejting. Došli smo u rang najposjećenije manifestacije s brojem prodanih ulaznica.

Rezultat je to koji nije došao slučajno. On se ostvaruje poboljšanjem uvjeta za sve naše izlagače, brojem posjetitelja koji ga obiđu, ali u konačnici i dobrim iskustvima svih onih koji su kroz sajam sklopili dobre poslove ili u konačnici ostvarili i financijsku dobit prodajom svojih proizvoda na samom sajmu. Posebno nas veseli zadovoljstvo naših partnera, odnosno izlagača koji u sve većoj mjeri dolaze kod nas. I dalje ćemo osluškivati i izlagače i posjetitelje i nastojati ulaganjima ispuniti sva očekivanja koja jedan moderan sajam mora imati", smatra Bajs. 

Raste i turistička potrošnja
Naravno da je sajam prilika za turističku promociju tog kraja, pa Bajs ističe kako se za vrijeme održavanja i Proljetnog i Jesenskog bjelovarskog sajma turistički kapaciteti moraju mjesecima ranije rezervirati. "Za vrijeme tih sajmova u našoj županiji nećete pronaći smještaj u zadnji tren, a popunjavanjem naših smještajnih kapaciteta naši izlagači i posjetitelji koji ostaju više dana posežu za smještajem i u okolnim županijama. Naravno, uz sajam brojni posjetitelji obiđu i neka od naših izletišta i OPG-a koji imaju što za ponuditi˝, pohvalio se Bajs.

Ove godine na poziv gradonačelnika grada Bjelovara, na 26. jesenski međunarodni Bjelovarski sajam dolazi pet gradonačelnika. "Stvarno smo se morali pomučiti pronaći slobodan smještaj za njih, a znam da su popunjeni i smještajni kapaciteti i u krugu od 50-ak kilometara oko Bjelovara. Samim time dakako da raste i turistička potrošnja što je izrazito povoljno za domaće gospodarstvo", kaže Igor Brajdić, zamjenik gradonačelnika grada Bjelovara Grad Bjelovar kao i svake godine u sklopu sajma ima prostor na kojemu se predstavljaju lokalna poljoprivredna gospodarstva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ove godine glavna tema je Bjelovarski doručak, projekt koji su započeli prošle godine u kojem su okupili mala, lokalna poljoprivredna gospodarstva u svojevrsnu zajednicu ponuditelja koja vlastitim prehrambenim proizvodima (voće, povrće, med i slično) opskrbljuju školsku kuhinju te kuhinju vrtića. Kako kaže Brajdić, projekt su sve više su počeli prihvaćati i restorani pa se tako danas u Bjelovaru u pojedinim restoranima mogu kušati delicije bilogorskog stola. "Tematski će biti obrađen 'Dan Kvargla' i ostalih sireva bilogorskog kraja, ali predstavit će se i pčelari s medom i proizvodima od meda, vinari s vinom i voćnim vinima od jagode, maline, kupine i aronije, bučino ulje… Kao gosti-izlagači bit će predstavljeni OPG-i iz doline Neretve sa svojim proizvodima", objašnjava Brajdić.

Pomažu lokalnim proizvođačima
Tradicionalno, gospodarstvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji temelji se na prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, a posebice stočarstvu. U Bjelovaru, prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ima 1961 poljoprivredno gospodarstvo, a ističe se proizvodnja mlijeka i sira, voćarstvo, povrtlarstvo. Uz to, sve više se počelo podizati i svinjogojstvo i pčelarstvo. Kako tvrdi Bajs, Bjelovarsko-bilogorska županija je poljoprivredna županija s miješanom ratarsko – stočarskom proizvodnjom, voćarsko – vinogradarskom i ekološkom proizvodnjom.

Županija je to u kojoj 20 posto BDP-a proizlazi iz poljoprivrede. "Cjelokupno gospodarstvo se temelji na poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, a kao podatak koji ide u prilog tome je da se 21 posto stanovništva županije bavi nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje. Vrlo jako je govedarstvo, po broju goveda, broju gospodarstava koja drže goveda, broju isporučitelja mlijeka i količini isporučenog mlijeka Bjelovarsko-bilogorska županija zauzima prvo mjesto u Hrvatskoj. Mi imamo preko jedanaest tisuća obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava", kaže Bajs. Osim razvijene stočarsko-ratarske proizvodnje ističe kako je prostor županije bogat i šumom, naime, one obuhvaćaju čak 36,3 posto površine.

Posljedično tome u županiji je vrlo razvijena drvno-prerađivačka industrija, a kao najveće tvrtke treba istaknuti Prima Commerce d.o.o., Kronospan CRO d.o.o. i Bjelin d.o.o. te udrugu malih drvno-prerađivača. Osim ovih grana, Bajs izdvaja i stoljetni uzgoj slatkovodne ribe te napominje kako kao županija prate svoje poljoprivredne proizvođače s brojnim mjerama potpore, poput kreditiranja proljetne sjetve, kreditiranja tova junadi i svinja.

Od ove godine krenuli su i s novim mjerama, primjerice poticanjem premije osiguranja poljoprivrednih usjeva, subvencijom biljne i voćarske proizvodnje, sufinanciranjem analize poljoprivrednog tla, poticanjem prodaje poljoprivrednih proizvoda, te očuvanje tradicijskih vrijednosti i niza drugih. Sve poljoprivredne mjere dogovorene su s poljoprivrednicima, odnosno poljoprivrednim udrugama. "U gradskoj upravi u Bjelovaru ne vlada politika kao takva, već smo mlađi tim, usredotočeni na razvoj i spremni smo prihvatiti dobar savjet. Često održavamo sastanke s našim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima, razgovaramo, slušamo i to daje rezultate. Ove godine smo gotovo potpuno izmijenili sustav potpora, ne dajemo šakom i kapom već ciljano i argumentirano.

Primjerice, pčelari su imali potporu 30 kuna po košnici i to se pokazala kao izvrsna mjera, a mogu istaknuti i potpore 'subvencioniranja kocke' za Bjelovarske proizvođače koji prodaju vlastite proizvode na tržnici u Bjelovaru. Dakle, željeli smo potaknuti mala poljoprivredna gospodarstva i to je dalo rezultate jer je iskorištenost potpora vrlo visoka. Potpore koristilo 180 poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada Bjelovara u ukupnome iznosu od 447 tisuća kuna", zaključuje Brajdić.