U sklopu projekta "Regionalni dani EU fondova" Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u Bakru je održan Sajam EU fondova na kojem su se mnogobrojni zainteresirani građani informirali i educirali o različitim mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. Građani su mogli ostvariti i neposredan kontakt s poduzetnicima koji su svoje poslovanje započeli ili brzo proširili upravo zahvaljujući sufinanciranju iz EU-a,  i saznati njihova iskustva iz prve ruke, jer su se neki od njih predstavili u Bakru.

Obiteljska Stancija Collis javnosti se predstavila u ljeto 2016. godine. Do tada je obitelj Mastilović ondje proizvodila samo za svoje potrebe. No mladi poljoprivredni poduzetnik Juraj prije tri sezone započeo je s proizvodnjom vina i maslinovog ulja. "Kao mladi poljoprivrednik dobio sam 50 tisuća eura bespovratnih sredstava za podizanje novog nasada vinograda i to mi je financijski bio odličan vjetar u leđa. Sad sam se prijavio na još dva natječaja, za nabavku traktora i agregata te  za izgradnju destilerije", priča Juraj Mastilović koji pokreće i proizvodnju sira, pa već razmišlja o mogućnostima europskog sufinanciranja za izgradnju sirane.

OPG Brolich prije deset godina počeo je posao s aronijom. Od prvih 140 sadnica, danas na 10 hektara ima 18 i pol tisuća sadnica. Na natječaju za mlade poljoprivrednike dobili su bespovratnih 50 tisuća eura za nabavku traktora i beračice. "Taj novac nam je olakšao poslovanje jer nismo morali dizati kredit, financijski smo slobodniji i dalje možemo proširivati nasade", ističe Luka Brolich koji na svom obiteljskom gospodarstvu proizvodi sok, džem, pekmez, čaj od aronije, a poslovanje širi i s nasadima maline i borovnice. OPG Mirjenka Mrakovčića bavi se proizvodnjom sira od 1984. godine, a ta im je djelatnost od 2003. postala glavni izvor prihoda.

Davne 1984. imali su samo devet ovaca u uzgoju, a danas imaju stado od 150 muznih krčkih ovaca koje tijekom cijele godine borave na otvorenome i pasu autohtono bilje sa škrtih pašnjaka južne obale otoka Krka. O stadu se brine Mirjenko, a supruga Vesna se već 33 godine bavi proizvodnjom ovčjeg sira na način kako su to radili njihovi preci. "Dobili smo sredstva iz EU fondova za kupnju poljoprivredne mehanizacije, traktora, prikolice, pluga za oranje, kosilice i spremačice sijena i naravno da su nam ta sredstva jako dobro došla u obogaćivanju našeg asortimana i povećanju kvalitete proizvodnje", ističe Mirjenko Mrakovčić.

Nastavak obiteljske tradicije 
OPG Ivana Štimac bavi se pčelarstvom i pčelinjim proizvodima. Ivana i suprug Bojan iskoristili su, kažu, poticaje za razvoj ruralnih područja.  "Dobili smo sredstva za opremu, širenje proizvodnje i zapošljavanje više ljudi u proizvodnji i stvarno su nam poprilično pomogla u razvoju proizvodnje i cjelokupnog poslovanja. Mi smo posao preuzeli od naše starije generacije koja se pčelarstvom bavi 20 godina, na tržištu smo dvije godine i zadovoljni smo, a želimo nešto napraviti i za naše mlađe generacije", priča Bojan Štimac koji sa suprugom Ivanom čeka prinovu, a istodobno pripremaju papirologiju za novi EU natječaj.

Tvrtka za proizvodnju i prodaju prirodne kozmetike Olival iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobila je dva milijuna i 800 tisuća kuna za izgradnju proizvodne hale kako bi povećali kapacitete i poboljšali konkurentnost i mogućnost izlaska na nova tržišta.

"Projekt čija je vrijednost oko 10 milijuna kuna smo sufinancirali u iznosu od 30% iz EU fondova, halu smo otvorili u prosincu 2016. godine i to je rezultiralo rastom prometa za oko 25%, povećanjem broja proizvedenih proizvoda za 30%, a zbog sudjelovanja na najvećem europskom sajmu prirodne kozmetike "Biofach Vivanes" ušli smo na tržište Poljske i Turske", pojašnjava voditelj prodaje Darijo Čakanić. Nikica Nežić vlasnik je obrta Kandelica u kojem posljednjih 20 godina razvijaju darovni asortiman. Na natječaju E-impuls su dobili sredstva iz EU fondova za kupnju tiskarskog stroja koji im je stigao točno prije mjesec dana. 

Kvalitetni temelji za rast
"Uz pomoć europskih sredstava napokon možemo proširiti proizvodnju majica s našim likovima koje smo osmislili prije nekoliko godina. Ta su nam sredstva omogućila i zaštitu loga obrta, izradu grafičkih rješenja i profesionalnih fotografija za izradu puno kvalitetnijih kataloga i letaka. Da nije bilo tih sredstava trebalo bi puno više godina da dođemo na tu razinu na kojoj smo sad, budući da nismo neka velika firma. U svakom slučaju imamo jedan kvalitetan temelj za rast", rekao je o svojim iskustvima Nikica Nežić.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Riječka razvojna agencija Porin dobila je oko 20 milijuna kuna europskih sredstava za izgradnju proizvodno-tehnološko-edukacijskog poduzetničkog inkubatora, koji je trenutno u fazi opremanja najsuvremenijom tehnologijom. "S ovim projektom težimo postati centar 3D tehnologije i industrijske revolucije 4.1, inače u zadnjih 10 godina sudjelujemo u euopskim projektima kao stručni suradnici, voditelji i partneri korisnicima samih projekata, radimo i strateške dokumente za jedinice lokalne samouprave, poslovne planove za poduzetnike, studije izvodljivosti, uglavnom služimo poduzetnicima Grada Rijeke, a i šire", pojašnjava Marija Grbac. U povlačenje sredstava iz strukturnih EU fondova uključili su se i Primorsko-goranska županija i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja.

Trenutačno provode dva velika projekta. Kulturno-turistička ruta "Putovima Frankopana" projekt je vrijedan 64 milijuna kuna, od čega je 43,7 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Drugi projekt je "Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače i Nugentove kuće u Rijeci" vrijedan 3,5 milijuna kuna, od čega se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija sufinancira s 2,5 milijuna kuna. "Sredstva iz fondova EU omogućila su nam dodatna ulaganja u očuvanje i revitalizaciju kulturne baštine čime će se bitno povećati ponuda kulturnih i turističkih sadržaja", poručuju iz Primorsko-goranske županije. Grad Bakar koji je bio domaćin Sajmu EU fondova, pojašnjava gradonačelnik Tomislav Klarić, nažalost, zbog indeksa razvijenosti nije mogao kao jedinica lokalne samouprave povlačiti sredstva.

"Međutim dogodilo se nešto drugo pozitivno. Samo u godinu dana, više od 46 milijuna kuna novca iz EU fondova slilo se u našu industrijsku zonu zahvaljujući projektima naših poduzetnika. Dakle, upravo ti poduzetnici privlače sredstva uz naš suport da bi gradili svoje poslovne objekte proizvodne namjene", ističe bakarski gradonačelnik Klarić iznoseći podatke koji pokazuju da gospodarstvo grada Bakra dinamično raste i razvija se.  Primjerice, 2005. godine u industrijskoj zoni je bilo svega 5-6 gospodarskih subjekata, dok ih je danas 193. S obzirom na činjenicu da se gradi još šest novih proizvodnih hala, do kraja godine će ondje biti više od 200 poslovnih subjekata. Uže područje Grada Bakra ima oko 1600 stanovnika, a šire nešto više od 8 tisuća. U proteklih deset godina otvoreno je više od 4 tisuće radnih mjesta, što je, smatra gradonačelnik, dovoljan pokazatelj dinamike razvoja.

Ekologija na prvom mjestu
"Evo, prvi put ovo javno kažem, kupujemo poslovnu zgradu nekadašnje koksare i prostor oko nje, potpisali smo ugovor, a želja nam je i da država prepusti platoe koksare gradu, a mi ćemo vrlo brzo naći investitore i staviti u funkciju gospodarstva te napuštene prostore i otvoriti radna mjesta za ljude čitave Primorsko-goranske županije", optimistično je najavio gradonačelnik Klarić kojemu je kao čelnom čovjeku grada iznimno važno da se Bakar vrati svojoj povijesti, kulturi i održivom gospodarstvu, s obzirom na to da je desetljećima u socijalizmu bio sustavno uništavan teškom industrijom, koksarom, čađarom i lukama za rasute terete i naftne derivate.

Bakarani ekologiju smatraju važnim segmentom u razvoju njihovog grada, pa je stoga i veliki interes izazvala nazočnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je građanima pripremio korisne brošure i letke na temu smanjenja otpada koji postaje sve veće opterećenje društvu.  U Europskoj se uniji godišnje baci čak 83 milijuna tona hrane, a u svijetu  jedna trećina sve proizvedene hrane. Što više hrane bacamo, to je veća proizvodnja , a samim tim i iskorištavanje prirodnih resursa bez ikakve potrebe. Građani su sa zanimanjem čitali o savjetima kako spriječiti nepotrebno bacanje hrane.

"Mislim da su savjeti svima korisni, jer bismo doista trebali pripremati onoliko hrane koliko nam stvarno treba i trebali bismo puno češće ostatke hrane zamrzavati i koristiti za pripremu idućeg ručka ili večere. Imam dvoje djece i trudim se ponašati racionalno, tako da uvijek u trgovinu idem s popisom i pazim na rok trajanja namirnica, iako sam tek danas shvatila da postoji razlika između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", rekla je simpatična gospođa Marijana, čija su djeca odmah otrčala do edukativnog kutka za najmlađe Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti.  Djeca su crtala i bojala, a nakon kreativnog rada, svi su dobili slikovnice u kojima se na njima razumljiv i zabavan način pojašnjava važnost i način odvajanja otpada.