Tomislav Čorak, konzultant tvrtke The Boston Consulting Group govorio je na ovogodišnjem 4. Enegy Investment Forumu o isplativosti ulaganja u europsku elektroprivredu. "U investicijama je nužno pomiriti interese struke koja zna u što je i zašto nužno investirati sa željama i interesima investitora koji moraju shvatiti zašto je nužno ulagati u velike energetske projekte iako je sada sve dobro. Naime, opskrba energijom je u čitavoj Europi stabilna i nema kriznih situacija te je teško javnosti objasniti da situacija neće biti takva ako će izostati ulaganja.

Prije nekoliko godina u Indiji je bila situacija da je zbog nekog kvara 800 milijuna ostalo bez električne energije. Tamo je svima jasno da bez ulaganja u energetiku struje neće biti, dok su na ovim prostorima, ako izuzmemo ratna događanja, redukcije bile već dalekih 1980-ih", kaže Čorak. Dodaje i da se tehnologije mijenjaju te je teško procijeniti što će biti trend za desetljeće ili dva. "Kada sam ja 1995. diplomirao pojavile su se prve vjetroelektrane. Iako smo svi bili inženjeri, s dosta skepse smo gledali na tu tehnologiju i gotovo nitko ni u ludilu nije očekivao da će se samo 22 godine kasnije na tome bazirati energetika. Obnovljivi izvori su u to doba bili futuristička priča, jer se smatralo da su nuklearke vječne, dok je danas situacija obrnuta", ističe Čorak. Zbog svih tih razloga je i investitorima, kao i kreditorima, teško procijeniti kakva situacija će biti u narednom razdoblju i što će biti isplativo.

Trendovi pokazuju da su cijene energetskih uređaja sve manje, a istodobno raste cijena usluge, odnosno održavanje. Pitanje je i što će biti s velikim energetskim mrežama ako će se elektroenergetski sustav lokalizirati i postojat će puno samodostatnih sustava. "Hrvatska ima veliku priliku za energetske investicije, koje su uz to i obnovljivi izvor, u hidropotencijalu. U Europi neće više biti velikog rasta investicija u hidroelektrane jer su potencijali uglavnom iskorišteni. S druge strane, u Hrvatskoj ima još puno prilika i neiskorištenih potencijala", navodi Tomislav Čorak.  

Europska unije namijenila je veliki novac za investicije u Europi, a između ostalog i za energetiku, no nužno je zadovoljiti i niz uvjeta da bi se taj novac mogao uzeti, kazao je Branko Baričević, voditelj Ureda Europske komisije u Hrvatskoj, na ovogodišnjem Energy Investment Forumu. "Energetika je vrlo važna za EU, ali tu ima još puno problema jer i dalje postoji 28 regulatora koji svaki ima svoj način rada i prateću regulativu. Kada govorimo o energetskoj uniji, podsjećam na krizu od prije dvije godine kada je početkom krize u Ukrajini došla u pitanje redovna opskrba energentima dijela članica. Tada smo shvatili da moramo stvoriti sustav koji će moći odgovoriti na ove izazove. Iako stvar nije još gotova, napravilo se puno, a čak su i zemlje poput Malte povezane s europskim sustavima. Radi se o velikim sustavima za koje je potrebno puno novca i puno vremena. Za primjer, ako bi Italija iz nekog razloga ostala bez svojih izvora struje, Unija trenutno nema kapaciteta prijenosa s kojima bi joj isporučila više od 10 posto potreba", kazao je Baričević. U Hrvatskoj je EU posebno zanimljiv projekt LNG terminala te je u njemu spremna sudjelovati. Baričević ističe da je primarno da projekti budu ekonomski isplativi, no da ima i onih koji imaju i neku širu društvenu ulogu.

EU na ovim projektima, prije svega, sudjeluje kroz tzv. Junckerov plan i baziran je na 315 milijardi eura jamstava za investicije privatnog sektora. U zadnjih 1,5 godina je mobilizirano 168 milijardi eura, a četvrtina je završila u energetskom sektoru. "Iako se često kritizira da je Junckerov plan namijenjen samo velikim i bogatim zemljama članicama, činjenica je da je u totalu na njih otišlo najviše novca, ali je isto tako podržano mnogo manjih projekata u malim članicama koji bez ovog instrumenta ne bi bili pokrenuti", kaže Baričević. Do sad je na neki način na listu EU-a ušlo ukupno 11 projekata od njih 600-injak na razini čitave Unije.