Cijene stanova iz godine u godinu uporno rastu, a priuštivost stanovanja sve je veći i društveni problem. Prosječna cijena četvornog metra prodanoga novog stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2025. iznosila je 2754 eura, što je 15,9 posto više nego u prvom polugodištu 2024. te 5,3 posto više nego u drugom polugodištu 2024., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Nalet prije izmjena GUP-a

Dio istine o rastućim cijenama stanova može se pronaći i u činjenici što se u Hrvatskoj zapravo gradi premalo stanova, iako su svježe brojke donekle popravile statistiku. Površina stanova u Hrvatskoj za koje su izdane građevinske dozvole u rujnu 2025. na razini od 303.594 četvornih metara (3807 stanova) treća je najviša zabilježena vrijednost u posljednjih 25 godina. Govore to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Najviše zabilježene površine stanova za koje su izdane građevinske dozvole u Hrvatskoj dogodile su se u prosincu 2008. (382.087 m² za 5.119 stanova) te u prosincu 2006. (308.746 m² za 4.119 stanova). Obje vrijednosti dogodile su se na vrhuncu prethodnog ciklusa, većinski generirane novom ponudom u Zagrebu, no ovdje se radi o drukčijoj vrsti anomalije.

“Kako je broj izdanih građevinskih dozvola porastao u nebo u rujnu, tako očekujemo da će pasti na dno u listopadu i vratiti se na postojeći trend od oko 150 tisuća metara četvornih mjesečno (oko 1600 stanova) u idućim mjesecima. Mišljenja smo kako se eksplozija dozvola u rujnu u najvećem dijelu odnosi na predaju polupripremljenih projekata na dozvolu prije 20. rujna 2025. godine kada su stupile na snagu Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba. Sličan skok bio je vidljiv i u travnju s 200.730 metara četvornih – 2326 stanova (11. najviši zabilježeni rezultat u periodu od 300 mjeseci) kada je prethodno na dnevnom redu bilo predviđeno usvajanje GUP-a (ali se nije dogodilo), kažu iz Avison Younga.

Na ISPU sustavu moguće je vidjeti velik broj predanih dozvola za rubne lokacije poput Klare, Blata, Španskog, Peščenice, unutar urbanih pravila 2.5., 2.7., 2.8. i 2.9. koja su doživjele ograničenje izgradnje s novim GUP-om (za 33% dopuštene bruto razvijene površine). “I dalje se gradi znatno manje stanova nego u periodu 2007. i 2008. na vrhuncu prethodnog ciklusa. U Zagrebu se tijekom 2023. i 2024. godine izgradilo 61 posto manje stanova u navedenom periodu. U istom razdoblju u ostatku Hrvatske izgradilo se 21 posto manje stanova. Nedostatak ponude od oko 2000 do 3000 novoizgrađenih stanova godišnje u Zagrebu je uz visoku potražnju, osnovni razlog eksplozije cijena posljednjih deset godina, poručuju iz Avison Younga.

Nedovoljna ponuda

U iduće tri-četiri godine Zagreb će na valu prijava na dozvole unatrag šest mjeseci vjerojatno zadržati količinu izgradnje novih stanova od oko 3000 do 4000 godišnje kao posljednjih nekoliko godina, što je nedovoljno za zadovoljavanje postojeće potražnje.

“Nakon što se izgradi većina stanova za koje su tijekom 2025. godine predane dozvole, očekujemo pad ponude novih stanova zbog ograničenja izgradnje novim izmjenama i dopunama GUP-a i nedostatka većih zemljišta u privatnom vlasništvu. Slijedom navedenog, ako se nastavi postojeća razina potražnje, očekujemo daljnji nastavak rasta cijena stanova”, poručuju iz Avison Younga.

Jedina mogućnost koju vide za stabilizaciju cijena stanova je znatan rast ponude aktivacijom građevinskih zemljišta u vlasništvu Grada i države, više od dva milijuna metara četvornih većinom zemljišta s infrastrukturom uz željezničku prugu. Na navedenim lokacijama moguće je povećati stambeni fond u Zagrebu za više od 35 tisuća stanova uz značajnu količinu ostalih sadržaja poput zgrada javne i društvene namjene, ureda, trgovina i hotela, zaključuju.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’