Dok god hrvatsko gospodarstvo i realne plaće građana rastu, ne može se očekivati neka značajnija korekcija odnosno pad cijena nekretnina, izjavio je u srijedu direktor Arhivanalitike Velimir Šonje na RE:D konferenciji.

A GDJE ĆE MLADI?

Cijena kvadrata u našem gradu i do 6 tisuća eura, a agentica za nekretnine upozorava: ‘Ovdje će ostati samo bogati ljudi’

Šonje ocjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo rasti i u ovoj godini, po njegovoj procjeni možda i nešto više od tri posto, a rast bi se trebao nastaviti i u 2025. i 2026. godini, no uz određeno usporavanje, sa stopama bližima dva posto, “no daleko od bilo kakve recesije i ružnih scenarija”.

“Stoga s gledišta tržišta nekretnina ne treba očekivati neke značajnije promjene”, ocijenio je Šonje.

No napomenuo je da se određeno usporavanje rasta cijena nekretnina uočava od trećeg lanjskog kvartala, a još treba pričekati podatke za zadnji lanjski kvartal. Stoga očekuje da će cijene stagnirati, “možda se malo korigirati”, no nekog velikog prostora za značajan pad po njegovom mišljenju nema.

Dokle god se gospodarski rast nastavlja, uz veće realne plaće i optimistična očekivanja koje su među hrvatskim građanima trenutno vrlo prisutna, i dalje će se stvarati određeni pritisak na potražnju, istaknuo je.

Situacija u Hrvatskoj značajno drugačija no u drugim zemljama EU-a

Napomenuo je i da je situacija u Hrvatskoj prilično drugačija nego u Europskoj uniji, gdje su cjelokupni sektor nekretnina i graditeljstvo u “plitkoj” recesiji. Korekcija cijena nekretnina na razini Unije trenutno iznosi oko četiri posto, prvenstveno zbog rasta kamatnih stopa.

Do rasta kamatnih stopa na stambene kredite, naveo je Šonje, došlo je i u Hrvatskoj, međutim on je u protekle dvije godine bitno manji nego u drugim europskim zemljama. 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Tako da s trenutnom prosječnom kamatnom stopom od oko 3,7 posto Hrvatska je praktički na razinama sa zemljama s kojima se nikad prije nije mogla uspoređivati, kao što su Austrija, Njemačka ili Italija”, izjavio je Šonje.

U drugoj polovici godine se očekuje da će Europska središnja banka (ESB) početi sa spuštanjem ključnih kamatnih stopa, pa se u jednom trenutku u mjesecima nakon može očekivati i pritisak na pad kamatnih stopa na stambene kredite. “Ali to još trebamo malo pričekati”, dodao je Šonje.

Cijene stanova su odraz ponude i potražnje

Na pitanje jesu li cijene nekretnina postale previsoke za hrvatske građane, pri čemu primjerice cijena kvadrata novogradnje na zagrebačkoj Trešnjevci i Knežiji doseže četiri pa i pet tisuća eura, Šonje se složio da je to “puno”, međutim, kazao je, tržište diktira cijene, što znači da potražnja postoji.

“Ljudi su očito spremni plaćati takve cijene”, rekao je Šonje. Smatra da će se taj najskuplji segment “korigirati”, međutim nekog značajnog “kolapsa” cijena, kao prije 15-ak godina, po njemu neće biti.

I Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da su cijene stambene novogradnje u Zagrebu odraz odnosa ponude i potražnje, pri čemu je ponuda i dalje nedovoljna. Stoga smatra da je neophodno i ključno da se javna imovina države, što uključuje i velik broj stanova, “ulije” na tržište.

“Dok je god građevinska dinamika na trenutnoj razini i bez značajnijeg volumena novih proizvoda na tržištu, ostat će i dalje taj nesrazmjer ponude i potražnje”, ocijenila je Likan.

U Hrvatskoj u komercijalne nekretnine lani uloženo 500 milijuna eura

Likan je izvijestila da su u prošloj godini u Hrvatskoj investicije u komercijalne nekretnine dosegnule vrijednost od 500 milijuna eura, čime je nadmašeno 400 milijuna eura iz 2022. godine. Pritom, to se odnosi na izgrađene objekte koji na tržištu već ostvaruju određeni prinos, kao što su hoteli, uredske zgrade i skladišta, a nije riječ o izgradnji novih nekretnina.

Konkretno u slučaju Hrvatske, prošlu godinu je obilježilo nekoliko većih preuzimanja, primjerice tvrtki Sunčani Hvar i Novi Vinodolski resort u turističkom sektoru.

Likan je izjavila da se zbog ulaska u šengenski prostor i eurozonu Hrvatska “ponašala” drugačije no ostale europske zemlje, pri čemu su primjerice Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka u zadnje dvije godine zabilježile osjetan pad investicijskog volumena u odnosu na ranije godine.

Ulaskom u šengen i eurozonu Hrvatska se učvrstila na investicijskoj karti i investitori je promatraju puno ozbiljnije no ranije, te se u investicijskom smislu u potpunosti odvojila od globalnih trendova, a pogotovo onih na području srednje i istočne Europe, istaknula je Likan.

Rekla je i da je, bez obzira na značajan lanjski rast nekretninskog investicijskog volumena, “zainteresiranog i aktivnog” kapitala u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina puno više no što je realiziranih transakcija.