Prema privremenim podacima DZS-a, u travnju 2026. su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje promjene obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020.
Nakon rasta u ožujku za 4,2 posto travanj je donio nešto sporiju dinamiku i godišnju stopu rasta od 3,5 posto. Prema izvornim indeksima, rast je iznosio 2,9 posto godišnje.
Nedostatak radnika
Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova veći je za 0,1 posto. Prema kalendarski prilagođenim indeksima, ubrzanje rasta na godišnjoj razini zabilježeno je kod izgradnje zgrada (s 3,2 posto na 4,0 posto) dok se kod izgradnje na ostalim građevinama godišnja stopa rasta zadržala u travnju na 3,8 posto. Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora. Prema posljednjim podacima, građevinskih dozvola u prva četiri mjeseca 2026. izdano je 17,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo 90 posto izdanih dozvola odnosilo se na gradnju zgrada. U razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na isto razdoblje 2025. obujam građevinskih radova porastao je za 2,9 posto, što sugerira na nastavak solidnog doprinosa ovog sektora bruto dodanoj vrijednosti.
Prema HNB-u, rezultati ankete o pouzdanju poduzeća upućuju na to da je u ranijem razdoblju bio zamjetan porast udjela ispitanika koji vremenske uvjete navode kao ograničavajući činitelj. Međutim, podaci anketa (HNB/Europska komisija) istodobno pokazuju da su među ključnim ograničenjima i nadalje prisutni strukturni čimbenici, poput nedostatka radne snage, ali i financijski uvjeti poslovanja.
Solidan doprinos BDP-u
“Ipak, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka (posljednji podatak za travanj 2026.), što ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju. Smatramo da bi građevinarstvo i u ovoj godini trebalo nastaviti s pozitivnim trendovima, uz umjerenije stope rasta, pri čemu će, prema našim očekivanjima, i dalje važan potporni čimbenik biti sredstva iz europskih fondova. U skladu s time, očekujemo nastavak solidnog doprinosa investicija BDP-u, odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti”, piše Elizabeta Sabolek Resanović, analitičarka Raiffeisenbank Austrije.
Istodobno, posljednja odluka Europske središnje banke o povećanju referentnih kamatnih stopa dodatno zaoštrava uvjete financiranja, što predstavlja sve izrazitiji negativan rizik za investicijsku aktivnost.
