Sabor je u četvrtak, zadnjeg dana zasjedanja trenutnog saziva, donio Zakon o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda kojim se rješava dugogodišnji problem zaštićenih najmoprimaca i ispravlja nepravda prema vlasnicima stanova.

kako do stana

Agentica za nekretnine: Više nas nitko ne zove. Strašna je promjena u cijenama najma

Novim zakonom vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva.

Zakonom je predviđeno uvođenje ukupno pet programskih mjera. Predviđena je tako nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana. Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.

Problem zaštićenih najmoprimaca koji žive u privatnim stanovima stariji je od 70 godina, riječ je o ljudima koji su dobili stanarsko pravo u stanovima u privatnom vlasništvu, a koje je prestalo 1996. i zamijenjeno je novouvedenim institutom zaštićenog najmoprimstva.

Dilemu tko ima vlasnička prava na stanu i može li se vlasnike prisiliti na prodaju stana u više je navrata riješio Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) i presudio u korist vlasnika. Najvažnija takva presuda donesena je 2014. u predmetu Statileo protiv Hrvatske. Sabor je 2018. izmijenio Zakon o najmu stanova koji je ponudio prijelazni rok nakon kojega bi zaštićeni najmoprimci morali napustiti stanove, no taj zakon, odnosno njegove sporne odredbe, ukinute su odlukom Ustavnog suda iz koje proizlazi da je država ipak morala preuzeti veći teret na sebe.

Pritom je prihvaćen je amandman zastupnika HDS-a Hrvoja Zekanovića  da se kod davanja u najam stana zaštićenom najmoprimcu vodi računa da se taj stan nalazi što bliže stanu iz kojeg zaštićeni najmoprimac seli.

U prvoj fazi ustrojiti će  se Registar stanova koji će  sadržavati centralizirani popis i podatke o svim stanovima u Hrvatskoj u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci po osnovi bivšeg stanarskog prava i zaštićeni podstanari, a u drugoj fazi na temelju podataka upisanih u Registar donijeti  Program mjera za izvršenje presuda Europskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda.

Treća faza započeti će početkom iduće godine, a u njoj će se operativno provesti odgovarajuće programske mjere zasebno za svaki stan upisan u Program, te se sukladno odredbama zakona i Programa mjera obeštetiti ovlaštenici prava na naknadu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost