Prije 10-ak godina je na razne elektroničke sustave prosječnog automobila otpadalo oko 1,5 posto njegovu ukupne tržišne cijene, a danas se to popelo na 12,5 posto.

Ovo je trend koji plastično pokazuje da stvari postaju sve "pametnije" odnosno da se elektronika, na neki način i nekakav oblik umjetne inteligencije, koristi gotovo svuda kako bi se korisnicima olakšalo korištenje te doživljaj. I dok su računala, a nakon njih i mobiteli pa TV-i i slična potrošačka elektronika već davno postali pametni, s kućama i stanovima je situacija ipak malo konzervativnija. Iako prosječni pametni mobitel košta 200 eura, automobil 20.000 eura, a stan i 200.000 eura, ljudi uglavnom još i nisu skloni na neke veće zahvate u "pametizaciju" svojih kuća.

Za primjer, iako danas gotovo da i nema automobila koji se ne otvara putem čip ključa te daljinski, a što velikoj većini provalnika onemogućuju niti da pomisle da bi takav automobil otvorili i pokrenuli te u konačnici ukrali, u stanovima i kućama su u velikoj većini još uobičajeni obični ključevi na standardnim ulaznim vratima koje, uz više ili manje muke, može otvoriti svaki kućni majstor, ili oni takvih vještina s druge strane zakona. Isto tako, suvremeni automobili, kamioni posebice, imaju i do 200 senzora koji skupljaju i na, prilagođeni ili unaprijed predviđeni način prosljeđuju, podatke korisniku ili kontrolnom centru o stanju stvari ili o nekoj kriznoj situaciji. Na isti, ili zbog statičnosti možda još i kvalitetniji, način se može upravljati i sigurnošću kuće.

Mnoge tvrtke, kako one zaštitarske tako i IT, pa čak i energetske ili telekomunikacijske, već odavno nude sustave kućne automatike prilagođene svakom korisniku. Takav sustav koji stvara "pametnu kuću", se može instalirati u toku gradnje ili u već izgrađene objekte, te se može i dograđivati. Također, može se prilagoditi bilo kojem proizvođaču uređaja koji se koriste u domaćinstvu. Na ovaj način se gotovo čitavi stan može staviti pod potpuni nadzor u sprječavanju neželjenih posljedica ili pak za olakšavanje boravka u njemu. Sustav omogućuje da se pojedinačnim uređajima ili grupom uređaja upravlja putem scenarija samog korisnika. Može se upravljati osvjetljenjem, roletama, tendama i zavjesama, kućnim aparatima, TV i audio opremom, klimatizacijom i grijanjem, garažnim vratima ili rampom, bazenom ili saunom, sistemom za zalijevanje vrta ili pak napraviti scenarij slijeda događaja uslijed odlaska ili povratka vlasnika stana kući.

S današnjom jeftinom, a pritom relativno pouzdanom elektronikom, neke bazične sustave (elektronska vrata, senzori za plin i požar te video nadzor putem interneta) se za prosječno informatički pismene građane mogu napraviti već za nekoliko stotina ili  pak par tisuća kuna. Ukoliko se pak želi ipak nešto kvalitetnije i profesionalno cjelovito rješenje za svoj stan onda su tu, ovisno o željama, ipak cijene nešto više. U Hrvatskoj se sustavima tehničke zaštite, a u konačnici i sistemima "pametne kuće" bavi veliki broj tvrtki. Iz jednog od lidera na tržištu, Securitasa, ističu kako je potražnja za sustavima tehničke zaštite u segmentu stambenih objekata u porastu te se sve više prepoznaje. "Nekada se takav oblik zaštite smatrao luksuzom, no danas postaje sve pristupačniji i pridonosi povećanju osobnog osjećaja sigurnosti.

Hrvatska je prema statističkim pokazateljima sigurna zemlja i potražna za sustavima tehničke zaštite sigurno je veća u zapadnim zemljama nego kod nas", kazala je Iva Lučić, direktorica marketinga i komunikacija Securitasa. Iz još jednog od glavnih igrača na domaćem tržištu, Bilić-Erića, također ističu da je tehnička zaštita u Hrvatskoj relativno slabo prepoznata kao učinkovita metoda zaštite osoba i imovine. Marko Pijović iz zaštitarske tvrtke Bilić-Erić kaže da se temeljem njihova dugogodišnjeg poslovnog iskustva može konstatirati da je među širim građanstvom u našoj zemlji svijest o važnosti sustava tehničke zaštite i prednostima koje oni pružaju još uvijek na niskim razinama, premda se i to, doduše vrlo polako, mijenja nabolje.

"Ovi postupni pomaci u podizanju svijesti o važnosti ulaganja u zaštitu osoba i imovine od različitih ugroza rezultat su nekoliko elemenata. Dijelom je u pitanju sve veća dostupnost informacija koje dolaze kroz komunikacijske medije i tiču se svakodnevnih ugroza koje mogu dovesti ljude i njihovu imovinu u opasnost. Isto tako određeni utjecaj na podizanje svijesti imaju i marketinški napori tvrtki koje se bave poslovima iz domene tehničke zaštite. Konačno, tijekom godina sustavi tehničke zaštite postali su sve brojniji i dostupniji za nabavu širim slojevima stanovništva, a pritom im je i cijena sve prihvatljivija. Za očekivati je da će sinergijsko djelovanje svih pobrojanih elemenata utjecati na to da u dolazećim godinama sustavi tehničke zaštite postanu još rašireniji kao sredstvo štićenja domova i imovine naših sugrađanki i sugrađana", ističe Pijović.

Dodaje da je ista situacija i s primjenom cjelovitih rješenja pametnih kuća te da je primjena pametne tehnologije još uvijek relativna rijetkost na našem tržištu i među našim sugrađankama i sugrađanima. "Zahvaljujući postupnom širenju informatičke pismenosti kao i platežne moći dijela stanovništva, bilježi se napredak. Ipak, bilo bi pretjerivanje reći kako trenutno na hrvatskom tržištu postoji veliki interes za primjenu pametne tehnologije", navode iz Bilić-Erića. Dopunjuju da situacija nije bitno bolja niti po pitanju poslovnih subjekata odnosno klijenata iz korporativnog svijeta.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

"Nažalost hrvatski investitori još uvijek u zanemarivom postotku primjenjuju pametne tehnologije i relativno ih slabo integriraju u svoju ponudu. Dijelom je tome razlog navika da se posluje prema uhodanim obrascima bez pretjeranog istraživanja tržišta novih tehnologija, a dijelom je u pitanju često pogrešna procjena da bi uvođenje takvih sustava bilo prevelik trošak za investitore. Ipak, s jedne strane nerijetko takvi sustavi zapravo ne predstavljaju onakav trošak kako se često zamišlja, dok s druge strane raste broj klijenata koji pokazuju interes za nove tehnologije i njihove brojne mogućnosti, te su spremni dodatno uložiti u svoju sigurnost i komoditet ali im se često niti ne nudi opcija integriranja pametnih tehnologija u stambene i poslovne prostore koji se prodaju i/ili iznajmljuju a trenutno su u izgradnji, ili se njihova gradnja planira.

Za nadati se da će u nadolazećim godinama dolaziti do postupne promijene u pristupu poslovanju od strane naših investitora, te do širenja ponude na našem tržištu – a sve s ciljem pružanja potpunije i kvalitetnije usluge klijentima", navodi Marko Pijović. Iz zaštitarski tvrtki napominju da u Hrvatskoj postoji zakonska procedura vezana uz privatnu zaštitu, Zakon o privatnoj zaštiti i Zakon o zaštiti novčarskih institucija, uz postojanje još nekoliko Zakona i Pravilnika koji se odnose na ovu djelatnost.