Nastavlja se trend vrtoglavog rasta cijena nekretnina; u zadnjem tromjesečju prošle godine prosječna cijena kvadratnog metra stambene nekretnine bila je 9,1 posto viša na godišnjoj razini. Najnovije su to brojke državnih statističara koje oslikavaju ono što kupci (i prodavatelji) vide svakodnevnim listanjem oglasnika, a to je napuhavanje cijena koje traje zadnjih pet godina, od drugog kvartala 2017. U tom periodu najveći godišnji skok zabilježen je u drugom kvartalu 2019. u kojem su cijene premašile dvoznamenkasti prag.

Materijal skuplji 8,1%

Spomenute brojke ipak treba promatrati kroz prizmu prosjeka koji u nemaloj mjeri ublažava oscilacije na pojedinim segmentima tržišta. Tako su krajem prošle godine cijene novogradnje porasle 15 posto, dok su u isto vrijeme kvadrati postojećih stambenih objekata poskupjeli više od 8,4 posto. Slično je i uzme li se u obzir lokacija; cijene u Zagrebu (opet u prosjeku) porasle su 8,8 posto, dok su na Jadranu rasle bržim tempom, 11,7 posto. Sve što nije Zagreb ili obalno područje, manje je pod pritiskom potražnje iako se trend rasta i tamo zamjećuje pa se bilježe 4,1 posto više cijene.

Ni kvartalni skok stambenih nekretnina nije zanemariv. U tri mjeseca, od rujna do prosinca lani, cijene su porasle 2,5 posto na razini cijele zemlje. Novogradnja je u ta tri mjeseca poskupjela 3,9 posto, a postojeći objekti 2,3 posto.

Napuhavanje nekretninskog balona koloplet je niza faktora kojemu je vjetar u leđa u zadnjih pola godine dala inflacija efektivno anulirajući nade u skorije smirivanje situacije. Udar energenata (kao glavni razlog za inflatorne pritiske) nastavio je niz započet s pandemijskim oporavkom, skupljim građevinskim materijalom, manjkom ponude stambenih nekretnina, vrlo jeftinim i obilnim novcem, državnim programom subvencioniranih kredita…

Proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u ožujku ove godine u usporedbi s veljačom porasle 1,2 posto. Na razini godine, dakle u usporedbi s ožujkom 2021. bile su veće 8,1 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Koliko su ulazne cijene u građevini u zadnje vrijeme strmo rasle ilustrira, pak, usporedba s prosjekom 2015. godine otkad su porasle za sveukupno 14 posto.

Uteg tržištu nekretnina, dugo upozoravaju stručnjaci, je državni program za subvencioniranje stambenih kredita. U tijeku je aktualni natječaj Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), otvoren 21. ožujka, koji je na raspolaganje stavio 50 milijuna kuna za podmirenje kamatne stope na trošak poreznih obveznika. Prema posljednjim dostupnim podacima, u APN je stiglo 2379 zahtjeva od čega je obrađeno njih oko 800. I dok će, prema dosad obrađenim zahtjevima koji prosječan iznos kredita ciljaju na 78 tisuća eura (na rok od 22 godine i efektivnu kamatnu stopu 2,08 posto) mladi do 45 godina starosti koji nemaju svoju nekretninu jeftinije i lakše do nje doći, svi ostali osjećaju posljedice državnog uplitanja na tržište. Stručnjaci već godinama upozoravaju da s vrlo malim iznosima, što 50-ak milijuna kuna jest, država efektivno zamrzava mogućnost pada cijena na tržištu koji odlikuje kroničan manjak ponude. Godišnje se u glavnom gradu izgradi između 2 i 3 tisuće stanova, dok se prije krize 2009. gradilo i do tri puta više. U zemlji bez adekvatne stambene politike države, što APN-ov program ni u najboljoj namjeri nažalost nije, i aktualni program, za koji se ne zna koliko će u stvarnosti trajati, donio je opipljivu nervozu i dozu hitnosti među kupcima. Istodobno, svi izvan ciljane grupe (a koji uredno plaćaju poreze) suočeni su sa skupljim kvadratima.

Pad na jugu EU

Kvalitetna edukacija otvara brojna vrata

Od Zagreba do Amazona: Kako u Hrvatskoj pripremiti mlade za globalne IT karijere?

Projekt

Može li jedna prilika promijeniti cijelu zajednicu? Ova iskustva dokazuju da može

Fenomen rasta cijena nekretnina nije ograničen na Hrvatsku već je prisutan diljem EU. U periodu od 2010. zaključno sa zadnjim kvartalom prošle godine, cijene najma u EU porasle su 16 posto, dok su cijene stambenih nekretnina narasle čak 42 posto. Cijene kuća najviše su rasle u Estoniji i Mađarskoj (156%, odnosno 128%), dok su padom predvodile Grčka i Italija, s 23 odnosno 12%. Cijene najma su porasle u 25 članica, ponajviše u Estonij (+171%) i Litvi (113%), dok su za četvrtinu pale u Grčkoj.