Na ESCO tržištu u Hrvatskoj ponovo je živahno. Pružatelji energetskih usluga sa zanimanjem očekuju nove javne natječaje koji u sektoru javnog zgradarstva – prema najavi APN-a – kreću u svibnju, pa će plijeniti aktivnosti o kojima će ovisiti odluke potencijalnih investitora oko financiranja novih projekata. APN je formirao listu prednosti prihvatljivih javnih zgrada i u suradnji s prijaviteljima kreće se s pripremama postupaka javne nabave, a predviđena alokacija unutar NPOO-a iznosi 250 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

Najveći rizik

To znači da kreće utrka u kojoj u prvi plan dolazi agilnost prijavitelja, zatim novi uvjeti te će uz nove okolnosti na tržištu prednost imati najspremniji. Naime, tenderi će ići u objavu po redoslijedu spremnosti projekta, no čini se i da izazova neće manjkati. Prije objave prvih natječaja potrebno je definirati još neke detalje koji su bitni za svakog potencijalnog investitora. To su, primjerice, tipski ugovori o energetskoj usluzi i referentne cijene za izračun ušteda, kako bi se mogla napraviti ekonomska procjena isplativosti projekta i sagledati rizici ulaganja. Stajalište je to Uprave tvrtke ENNA ESCO iz sastava Energije Naturalis koja je krajem 2018. dovršila energetsku obnovu Policijske akademije i Opće bolnice Varaždin. Kao najveći rizik za investitore vide promjenjive cijene radova, usluga i materijala potrebnih za energetsku obnovu. S obzirom na dugi period – oko 2 godine od davanja ponude do završetka energetske obnove – kažu, bitno je svesti ove rizike na najmanju moguću mjeru.

“Prema objavljenim natječajima donosit ćemo odluke o projektima koji su nam potencijalno zanimljivi za investiranje u energetsku obnovu. Prema našem dosadašnjem iskustvu energetske obnove prema modelu iz 2015., najvažnije je kvalitetno projektiranje i izvođenje radova kako bi se uspjele postići planirane energetske uštede, a korisnik ostvario ekonomske benefite kroz smanjenu potrošnju energenata”, poručuje ENNA ESCO.

Iz Spektar gradnje ukazuju na zahtjevniju vrstu natječaja za ponuđače koji nude i projektno rješenje i izvođenje radova za razliku od standardnih nabava gdje se nudi samo izvođenje radova. Također, kako ističe direktorica Biljana Čondrić, zahtjevnije je i u financiranju u kojem ponuđač sudjeluje s cca 60% vrijednosti ugovora tijekom projektiranja i izvođenja radova, a taj iznos se naplaćuje sukcesivno u mjesečnim ratama tijekom razdoblja koje je potrebno za projektirane uštede.

Iako su postojeći ESCO ugovori dobro zamišljeni, iz ivanečke tvrtke Mipcro ističu da su i poprilično zahtjevni za realizaciju, jer već kod faze nuđenja objekta iziskuju suradnju projektanata i izvođača s ESCO tvrtkama, gdje je ključno dobro izračunati postotak ušteda energije te što preciznije procijeniti budžet investicije za energetsku obnovu. Tvrde i da je kod daljnje realizacije najveći problem što 40% daje FZOEU, a 60% investicije ESCO tvrtka mora samostalno financirati. To vide, kažu, kao najveću prepreku za javljanje većeg broja tvrtki na ovakvu vrstu javnih nadmetanja.

Kratki razlog za slavlje

Upozorenje dolazi i iz tvrtke Rudan, jedne od začetnice ideje ESCO modela na ovim prostorima, koja iza sebe ima više uspješno realiziranih projekata cjelovite energetske obnove u sektoru zgradarstva javne namjene, gdje je sudjelovala s preko 50 milijuna eura investicija u energetsku obnovu. Oni sretnici koji zadovolje propisane kriterije i budu pri vrhu liste prihvatljivih prijavitelja, moći će samo kratko slaviti, kažu, jer će se već u drugom koraku suočiti s činjenicom da je itekako vidljiv i prisutan “problem nedostatka radne snage, specijaliziranih i stručnih kadrova za provođenje poslova ove razine kompleksnosti, narušeni su dobavni lanci materijala i opreme u smislu dužih rokova isporuke, a inflatorni utjecaj ostavlja svoj trag vidljiv u potrebi čestih korekcija procijenjene vrijednosti investicije”. U svemu navedenom leže glavni izazovi novog programskog razdoblja.

“Ako još k tome uzmemo u obzir i vrlo realnu potrebu za građevinskom operativom koja se čim prije mora pobrinuti za obnovu potresom oštećenih područja i zgrada, pitamo se hoće li se imati tko posvetiti projektima energetske obnove”, zaključuje Danijel Benčić, predsjednik uprave Rudana. Dodaje da će o intenzitetu i načinu eventualnog uključivanja u nove projekte energetske obnove po ESCO modelu odluku donositi Uprava sa savjetodavnim tijelima, uvažavajući činjenicu da je trenutno puno projekata u planu i u raznim stupnjevima realizacije, kako energetskih tako i onih koji djelomice diverzificiraju osnovnu djelatnost tvrtke Rudan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost