U Ljubljani je ovih dana predstavljen razvojni put glavnog grada do 2045. godine, koji u središte stavlja kvalitetu života. Općina je ovog mjeseca objavila časopis Supermesto i besplatno ga distribuirala svim kućanstvima. Vizija je već dobila prve kritike. Glavni gradski urbanist i zamjenik gradonačelnika, Rok Žnidaršič, među ključnim područjima razvoja naveo je samodostatne prehrambene sustave, živahne četvrti, samodostatnu i otpornu infrastrukturu te kratke udaljenosti svakodnevnih ruta. Prema njegovim riječima, vizija grada je da bude potpuno koherentan i dobro povezan prostorno, kako se zapravo povijesno razvijao, te da ćemo Ljubljanu moći prepoznati kao grad od 15 minuta, što, prema njegovim riječima, ona u biti već jest.
Pet zelenih klinova
“Želimo dati težinu svakoj susjedskoj zajednici, svakom dijelu grada i ravnomjerno ga razvijati, tj. područja starog gradskog središta, područja povijesnih sela oko kojih su se razvijali pojedini gravitacijski dijelovi grada, područja socijalističkih susjedstava i novih modernih susjedstava, poput Stanežiča”, rekao je na predstavljanju vizije i prateće izložbe Supercity u gradskoj vijećnici.
Revitalizacija pet zelenih klinova povezat će zelene površine u jedinstveni sustav koji grad održava prozračnim i hladnijim. Zelena infrastruktura bit će dio svake od novoizgrađenih javnih zgrada 2045. godine, a postojeći javni prostori bit će dodatno ozelenjeni. Drvoredi i zeleni pojasevi uz željezničke pruge predstavljat će linearne gradske parkove koji će biti idealni za šetnje i biciklističke veze između susjedstava.
Među zelenim površinama, Žnidaršič je, između ostalog, istaknuo park koji će se nalaziti na mjestu sadašnjeg kolodvora Ljubljanskog putničkog prometa. Bit će jedan od najvećih u Ljubljani.
“Zelene površine s vodenim elementima omogućit će brojne oblike rekreacije i drugih društvenih događanja, što će doprinijeti boljem zdravlju i općem blagostanju. Vodena površina u parku služit će i kao sakupljač oborinskih voda”, između ostalog, navodi se u gradskoj viziji.
Planovi su, doista, ambiciozni.
“Postojeća prevodnica u Gruberovom kanalu bit će ukinuta, a izgradit će se nova vodena barijera koja će od 2031. godine omogućiti kružnu plovidbu električnim i solarnim brodovima između Špice, stare gradske jezgre i Gruberovog kanala. Stambeni fond grada udvostručit će se, a stanovi za najam na tržištu održat će se dostupnima studentima i mladim obiteljima, također reguliranjem kratkoročnog najma. Na sjeverozapadnom rubu Ljubljane stvorit će se novo urbano područje Stanežiče s približno 7000 stanova, školom, vrtićem, sportskom i kulturnom infrastrukturom te visokokvalitetnim zelenim i javnim površinama. U podvožnjaku Ajdovščina izgradit će se gradsko kino s pet dvorana. Novi plinsko-parni blok u Mostama i projekt TEO (Toplina i električna energija iz otpada) trebali bi kućanstvima osigurati pouzdanu i ekološki prihvatljiviju toplinsku i električnu energiju, uz smanjenje potrošnje ugljena za 80 posto”, kaže se u viziji.
Stanovi od privatnih investitora
Dotiče se i područja stambenog razvoja i novih modela stanovanja, poput zajedničkog i međugeneracijskog stanovanja te izgradnje studentskih i pristupačnih stanova. To će nadopuniti ponudu sudjelovanjem privatnih investitora. Gradonačelnik Zoran Janković spomenuo je i stambenu politiku. Naglasio je mogućnost izgradnje 45.000 stanova, od čega 12.000 stanova za općinski fond, dok bi ostatak bio tržišno orijentiran.
“Već danas sam uvjeren da će samo veća ponuda stanova od privatnih investitora omogućiti pad cijena stanova”, dodao je. Zadovoljan je i planiranim povećanjem zelenih površina u gradu. Gravitacijski centri naselja u viziji su zamišljeni kao povezane cjeline u kojima se ključne javne usluge – obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb – isprepliću sa živim kvartovskim raskrižjima kulturnog i društvenog života. Planira se i proširena mreža bicikala. Tržnice će biti središte lokalne opskrbe, a općina će istaknuti lokalno vrtlarstvo i raznoliku urbanu poljoprivredu. U području grijanja naglašavaju postupno napuštanje fosilnih goriva. Centralno grijanje razvija se u čist, učinkovit i kružni energetski sustav.
Do 2045. godine najmanje 70 posto energije osiguravat će se iz vlastitih izvora.
Grad će biti povezan modernim i sveobuhvatnim kanalizacijskim sustavom, organiziranim u tri jednake grane – kanale AO, B0 i CO – spojene na slivove postojećih vodotoka, prema viziji. Otpadne vode će se prikupljati, ispuštati i pročišćavati u modernim uređajima za pročišćavanje, a zatim će se, nakon pročišćavanja, vraćati u prirodni ciklus vode.
Uspostavit će se kontinuirana, atraktivna i sigurna biciklistička mreža koja će povezivati susjedstva, lokalna središta i regiju, prema viziji koju planira općina. Općinske biciklističke staze bit će povezane s nacionalnima, a posebne biciklističke ulice u gradu dat će prednost biciklistima pred motornim vozilima.
Obećavaju i tramvaj na baterije
Tramvaji su u Ljubljani vozili do 1958. godine, ali uskoro biste se mogli voziti i onima na baterije.
“Uspostavljamo žute protočne trake, takozvane žute trake, uz koje želimo što prije uspostaviti BRT liniju – tramvaj na baterije, koji će pružiti udobnost vožnje kakvu poznajemo i u drugim gradovima s klasičnim tramvajima”, iznenadio je Žnidaršič.
U viziji se također navodi da je rješenje izvrsno, jer praktički izjednačava autobuse s tramvajima u onim gradovima gdje imaju svoju rezerviranu prometnu traku te su stoga brži, pouzdaniji i ugodniji za svladavanje svakodnevnih ruta.
Prema Apoloniji Simon iz građanske inicijative “Križank ne damo”, korištenje javnih sredstava za općinski časopis s vizijom bilo je kontroverzno. Prema njezinim riječima, časopis opisuje jedinstveni razvojni put za Ljubljanu, a granica između javnog informiranja i političke promocije je nejasna. Ona propituje je li prikladno da se općinska sredstva, komunikacijski kanali i publikacije, koje financiraju svi porezni obveznici, koriste na način koji može ojačati politički imidž sadašnjeg gradskog vodstva.
“Publikacija predstavlja razvoj Ljubljane gotovo isključivo kroz perspektivu sadašnjeg gradskog vodstva: umjesto suočavanja različitih stručnih stavova, razvojnih alternativa i otvorenih pitanja, čitatelj dobiva jedinstvenu naraciju u kojoj su prošla postignuća i budući razvoj grada usko povezani s jednim političkim timom”, rekla je Simon.
