Ono što je dosad napravljeno u izgradnji u Hrvatskoj ne želimo definirati kao loše projekte, no neke principe moramo mijenjati, rekla je Vedrana Likan, direktorica Colliers Internationala za Hrvatsku, na Osmoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina, koja se održava u organizaciji Filipović poslovnog savjetovanja. Na konferenciji na kojoj se Velika Britanija predstavila kao zemlja partner bilo je riječi i o regeneraciji urbanih središta Londona i Liverpoola. Simon Bayley iz tvrtke TriGranit Development istaknuo je važnost urbane regeneracije i za gospodarsku privlačnost određenoga područja. Kada regenerativni procesi počinju, istaknuto je, potrebana je vizija i potražnja s komercijalne strane. “U Hrvatskoj nema uspješnih regeneracija jer one ovise o predanosti svih sudionika u tome poslu. Sve strane moraju biti posvećene tome cilju kako bi stimulirale potražnju jer će to onda potaknuti razvoj, a bez potražnje i budućih stanara nema razvoja”, smatra Bayley, koji važnim ističe dobar pravni sustav te ravnotežu između privatnog i javnog sektora.

Dugoročno i za Zagreb
Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, rekao je da Hrvatska uz javne investicije treba i ulaganja iz privatnog sektora, bez kojih nema izlaska iz krize. Najavio je izmjene zakona kojima bi se trebala olakšati realizacija investicija naglasivši izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Procedura izmjena kreće za oko mjesec dana, a Vrdoljak očekuje da će postupak biti okončan do kraja godine. Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić istakno je pak važnost tehnološke revolucije u smjeru “zelene” gradnje te razvoj pod nadzorom stručnjaka i uz javni nadzor. Prilika je to koju Zagreb, rekao je, ne bi smio propustiti. Istaknuto je kako treba ulagati u ovome desetljeću za grad sutrašnjice, što se odnosi na budućih 20-30 godina i korištenje zelene energije.

Nejasne definicije
Zelena gradnja od ideje do realizacije bila je tema panela na kojemu su sudjelovali i Sven Müller, član Uprave Stipić grupe, Aleksandar Hadzhiivanov iz Europske banke za obnovu i razvitak te Hrvoje Kvasnička, potpredsjednik Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Kvasnička je istaknuo da istraživanja pokazuju da je zelena gradnja u nas uzela maha kao primjer navevši zagrebački projekt Ilica centar na Črnomercu. Bilo je riječi i o tome kako je definicija zelene izgradnje sve donedavno bila nejasna te da je podrazumijevala samo tzv. pasivne kuće. “Zelena gradnja u Europi je jako u trendu, a u posljednjih 7-8 godina uvodi se i u Hrvatskoj. Do financiranja projekata lakše je doći ako imaju certifikat zelene gradnje”, rečeno je na konferenciji. “Graditi zeleno znači da se toga treba sjetiti u početnom stadiju koncepta zgrade. Govorimo o standardnim materijalima, a tu i tamo se koristi i posebni materijal, konkretno je riječ o kvalitetnom staklu i izolaciji ”, rekao je Sven Müller iz Stipić grupe. Developeri se, istaknuto je, danas bore s predrasudama kad je riječ o isplativosti zelenih projekata. Na kraju je presudan interes tržišta, odnosno hoće li investitor uspjeti prodati takvu vrstu gradnje.

U Londonu većinom gradili domaćini

Od olimpijade 21 mlrd. funti
Veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj David Slinn izvijestio je o graditeljskim pripremama Londona za Olimpijske i Paraolimpijske igre. Pripreme za olimpijadu, kaže Slinn, dale su značajan impuls i zamah gospodarstvu, s procijenjenom vrijednošću za britansku ekonomiju od 21 milijarde funti, pri čemu se 98 posto ugovora o gradnji olimpijskih objekata i općenito pripremama Olimpijskih igara odnosi na kompanije sa sjedištem u Velikoj Britaniji.