Usporedba s prethodnim istraživanjem pokazuje da si Hrvati iz godine u godinu sve teže mogu priuštiti kupnju stana. Naime, u 2017. indeks priuštivosti osjetno je porastao u odnosu na 2016. u svim većim gradovima što ukuzuje na znatno brži rast cijena nekretninu u odnosu na rast plaća. Tako je, primjerice, 2016. za kvadrat stana prosječni Zagrepčanin trebao izdvojiti 12,6 posto godišnjeg dohotka, a godinu kasnije morao je izdvojiti 16 posto.

Kada je riječ o 20 najvećih gradova, indeks priuštivosti najviše je porastao u Koprivnici, Požegi i Vukovaru, a najmanji rast zabilježen je u Zagrebu, Šibeniku i Puli, piše tportal.

Najpriuštiviji stanovi su u Petrinji, gdje indeks iznosi 6,7, a slijede Beli Manastir, Vukovar, Ogulin, Duga Resa, Sisak, Nova Gradiška i Vinkovci.

U 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, zaposleni građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 8 i gotovo 15 m2 stambenog prostora.

Kada je riječ o četiri najveća grada, stanovi su najdostupniji građanima Osijeka, koji za kvadrat trebaju izdvojiti 15,1 posto godišnjeg dohotka. Zagrepčane prosječni kvadrat košta 16 posto godišnjeg dohotka, a Riječane 18,5 posto. Najteže do stana dolaze Splićani, kojima kvadrat stana 'pojede' 27,7 posto prosječnog godišnjeg dohotka, piše tportal.